Краља Милутина 33, зграда Јосифа Шојата, арх. Милан Злоковић, сликано 1927. пре калдрмисања улице.
Uzgred, zna li se da li je Josif Šojat bio u srodstvu ili iz porodice majke Ante Pavelića? U vezi sa Šojatovom kućom u Brankovoj, neko je na ovom (ili onom?) forumu napomenuo da je ta kuća bila, zapravo, u Pavelićevom vlasništvu.
Koliko se sećam iz raznih pregleda arhitekture, Josif Šojat je bio rentijer, nisam siguran da li i preduzimač...
Ova fotografija je fotografisana u periodu od izgradnje hrama 1930, pa do 1941. godine. Naime, u dvorištu se vidi stari prizemni crkveni parohijski dom (krović izviruje desno od crkve u dvorištu, prema Radničkoj/Knj. Olge/Đure Đakovića/Venizelosovoj). Ovaj dom je pogođen bombom 1941. i mnoštvo ljudi koje se tu sklonilo (ispod doma je, po priči i sećanju bilo sklonište) tada je poginulo (postoji i ploča o tome na levom spoljašnjem zidu hrama bliže oltaru).
U prilog datumu nastanka fotografije je i "događanje" iza same crkve na levoj strani gde se vidi omanja kuća iz Skenderbegove (stajala je do skora tu) i kalkanski zid koji je nedovoljno visok za konačno izgrađenu sadašnju gradnju na tom mestu (izgrađenu 1938.). Možda je u pitanju upravo momenat podizanja te višespratne kuće, pa bi onda, shodno tome, ovo mogla biti 1938. godina.
Сваки дан пролазим овим двориштем,има ли још нека слика?Лево је фризерски студио,стан десно је у спору...У подруму доле десно је гарсоњера за издавање.Чија је хармоника?
Pokušaću da iznesem podatke za prvi spomenik, koji smo, na našu veliku radost, pronašli u depou Narodnog muzeja.
Skulptura " Molitva" vajara Frane Kršinića sa Korčule, poznatog i kao autora spomenika Nikoli Tesli ispred tehničkih fakulteta u Beogradu, ili čuvene skulpture druga Tita u Užicu, nalazila se na potezu koji se danas naziva "aleja Heroja".
Postavljena je po raspoloživim podacima 1930.
Prvi put je Kršinić izlaže 1923 u Novom Sadu. zatim je redovno na njegovim izložbama po zemlji, 1926 je izlaže u Švajcarskoj pa u Americi.
Iz perioda kada je obitavala na Kalemegdanu, poznate su samo dve porodične fotografije koje je upravo Forum Politikinog Zabavnika iznedrio. Ja sam ih prosledio Narodnom Muzeju i oni su vam na tome beskrajno zahvalni.
Ona je nakon rata uklonjena, jedno vreme bila u depou, a potom našla svoje mesto u parku "Manjež", do početka 90-tih i rekonstrukcije parka, kada je odnesena u depo Narodnog muzeja, gde je i sada. Ovakvih skulptura "Molitve" Kršinić je napravio više,samo su manjeg formata i naručivane su u Zagrebu i još par mesta kao nadgrobni spomenici. Originalni gipsani odlivak nalazi se u Zagrebu.
Ipak u vezi ove skulpture postoje još dve nejasnoće. I zato se obraćam forumu za pomoć.
Prvo nisam još pronašao bilo kakav pisani trag o samom činu postavljanja " Molitve " na Kalemegdan.
I drugo, kod istoričara postoji neka priča da je samo postavljenje "Molitve" vezano za sećanje na grofa Urliha Celjskog, zeta Đurđa Brankovića, koga je sin Jovana Hunjadija po jednoj verziji i ubio u Beogradu.
Bilo kakva informacija o ovome bila bi korisna. Veliki pozdrav za sve forumaše i Vas lično.
Milan Tlačinac, Vd direktora JP Beogradska tvrđava
Ps. Sledeći put daću vam informacije, dokle smo stigli sa saznanjima o sudbini spomenika kneginji Zorki.
Хвала Господину Тлачинцу на исцрпном обраћању. Уједно упућујем позив онима који су у прилици да открију нове детаље у вези изгубљених скулптура да се не стиде да поделе то што знају са осталима на форуму.
Uzgred, zna li se da li je Josif Šojat bio u srodstvu ili iz porodice majke Ante Pavelića? U vezi sa Šojatovom kućom u Brankovoj, neko je na ovom (ili onom?) forumu napomenuo da je ta kuća bila, zapravo, u Pavelićevom vlasništvu.
Koliko se sećam iz raznih pregleda arhitekture, Josif Šojat je bio rentijer, nisam siguran da li i preduzimač...
Павелићева мајка, Марија, је имала девојачко презиме Шојат, па можда ту постоји нешто што би се могло протумачити као веза.
Јосиф Шојат је био Злоковићев пријатељ и пре подизања низа кућа на својим имањима. Шојат је сарађивао и са браћом Крстић, па је сигурно да његова улога није била само рентијерска, него је охрабривао младе архитекте да "проуче старо, а саграде ново".
Невезано, шта се десило са потрагом у вези ове слике?
Колико памтим, фотографија је наводно представљала "дом патријарха Гаврила".
Uzgred, zna li se da li je Josif Šojat bio u srodstvu ili iz porodice majke Ante Pavelića? U vezi sa Šojatovom kućom u Brankovoj, neko je na ovom (ili onom?) forumu napomenuo da je ta kuća bila, zapravo, u Pavelićevom vlasništvu.
Koliko se sećam iz raznih pregleda arhitekture, Josif Šojat je bio rentijer, nisam siguran da li i preduzimač...
Павелићева мајка, Марија, је имала девојачко презиме Шојат, па можда ту постоји нешто што би се могло протумачити као веза.
Јосиф Шојат је био Злоковићев пријатељ и пре подизања низа кућа на својим имањима. Шојат је сарађивао и са браћом Крстић, па је сигурно да његова улога није била само рентијерска, него је охрабривао младе архитекте да "проуче старо, а саграде ново".
Невезано, шта се десило са потрагом у вези ове слике?
Колико памтим, фотографија је наводно представљала "дом патријарха Гаврила".
Ova kuca se nalazi na padini Topciderskog brda ka Hipodromu: iza kuce, ovako kako je snimljena, danas je ulica Vukovarska.
Као некада бркати поштар Гавра, доносим вам једно писамце...
Poštovani gospodine Baukampf, koristim priliku da Vas pozdravim i da Vas zamolim da se preko Vas obratim forumu Politikin Zabavnik, jer mi moje znanje o upotrebi ovih savremenih sokoćala to ne dozvoljava.
Želim da izrazim svoje divljenje svim učesnicima i priređivačima ovog foruma na neverovatnom entuzijazmu i iskazanom znanju, kao i na prikazanom fantastičnom materijalu iz istorije Beograda.
Moj konkretan razlog obraćanja vezan je za temu nestalih spomenika sa Kalemegdana i želje JP Beogradska tvrđava da pokuša da ih pronađe i eventualno vrati. Gospodin Buk je citirao jednu moju izjavu za medije u vezi toga.
Upravo angažovanje učesnika vašeg cenjenog foruma, iznošenjem brojnih fotografija, je u velikoj meri pokrenulo stvar sa mrtve tačke.
Pokušaću da iznesem podatke za prvi spomenik, koji smo, na našu veliku radost, pronašli u depou Narodnog muzeja.
Skulptura " Molitva" vajara Frane Kršinića sa Korčule, poznatog i kao autora spomenika Nikoli Tesli ispred tehničkih fakulteta u Beogradu, ili čuvene skulpture druga Tita u Užicu, nalazila se na potezu koji se danas naziva "aleja Heroja".
Postavljena je po raspoloživim podacima 1930.
Prvi put je Kršinić izlaže 1923 u Novom Sadu. zatim je redovno na njegovim izložbama po zemlji, 1926 je izlaže u Švajcarskoj pa u Americi.
Iz perioda kada je obitavala na Kalemegdanu, poznate su samo dve porodične fotografije koje je upravo Forum Politikinog Zabavnika iznedrio. Ja sam ih prosledio Narodnom Muzeju i oni su vam na tome beskrajno zahvalni.
Postoji i insert iz filma "Nepokorena mladost", koji su takođe časni oci ovog foruma uočili, ali i mala fotografija, čini mi se gdina Jurišića iz vremena odmah nakon oslobođenja Beograda, gde je skulptura slikana srušena sa postolja.
Ona je nakon rata uklonjena, jedno vreme bila u depou, a potom našla svoje mesto u parku "Manjež", do početka 90-tih i rekonstrukcije parka, kada je odnesena u depo Narodnog muzeja, gde je i sada.
Velikom ljubaznošću direktorke muzeja gđe Bojane Borić Brešković i radnika muzeja,posebno gđe Vere Grujić imao sam priliku da vidim skulpturu i da je fotografišem. Ovim vam i premijerno fotografije prezentujem.
Ovakvih skulptura "Molitve" Kršinić je napravio više,samo su manjeg formata i naručivane su u Zagrebu i još par mesta kao nadgrobni spomenici. Originalni gipsani odlivak nalazi se u Zagrebu.
Ipak u vezi ove skulpture postoje još dve nejasnoće. I zato se obraćam forumu za pomoć.
Prvo nisam još pronašao bilo kakav pisani trag o samom činu postavljanja " Molitve " na Kalemegdan.
I drugo, kod istoričara postoji neka priča da je samo postavljenje "Molitve" vezano za sećanje na grofa Urliha Celjskog, zeta Đurđa Brankovića, koga je sin Jovana Hunjadija po jednoj verziji i ubio u Beogradu.
Bilo kakva informacija o ovome bila bi korisna. Veliki pozdrav za sve forumaše i Vas lično.
Milan Tlačinac, Vd direktora JP Beogradska tvrđava
Ps. Sledeći put daću vam informacije, dokle smo stigli sa saznanjima o sudbini spomenika kneginji Zorki.
Краља Милутина 33, зграда Јосифа Шојата, арх. Милан Злоковић, сликано 1927. пре калдрмисања улице.
Uzgred, zna li se da li je Josif Šojat bio u srodstvu ili iz porodice majke Ante Pavelića? U vezi sa Šojatovom kućom u Brankovoj, neko je na ovom (ili onom?) forumu napomenuo da je ta kuća bila, zapravo, u Pavelićevom vlasništvu.
Koliko se sećam iz raznih pregleda arhitekture, Josif Šojat je bio rentijer, nisam siguran da li i preduzimač...
Jel ono trotinet? Koja je ovo godina?
Ova fotografija je fotografisana u periodu od izgradnje hrama 1930, pa do 1941. godine. Naime, u dvorištu se vidi stari prizemni crkveni parohijski dom (krović izviruje desno od crkve u dvorištu, prema Radničkoj/Knj. Olge/Đure Đakovića/Venizelosovoj). Ovaj dom je pogođen bombom 1941. i mnoštvo ljudi koje se tu sklonilo (ispod doma je, po priči i sećanju bilo sklonište) tada je poginulo (postoji i ploča o tome na levom spoljašnjem zidu hrama bliže oltaru).
U prilog datumu nastanka fotografije je i "događanje" iza same crkve na levoj strani gde se vidi omanja kuća iz Skenderbegove (stajala je do skora tu) i kalkanski zid koji je nedovoljno visok za konačno izgrađenu sadašnju gradnju na tom mestu (izgrađenu 1938.). Možda je u pitanju upravo momenat podizanja te višespratne kuće, pa bi onda, shodno tome, ovo mogla biti 1938. godina.
Сваки дан пролазим овим двориштем,има ли још нека слика?Лево је фризерски студио,стан десно је у спору...У подруму доле десно је гарсоњера за издавање.Чија је хармоника?
Gornja fotografija iz 1945., navela me je da potražim lokaciju. Evo, dakle gde je fotografisan kadar dole desno:
Pokušaću da iznesem podatke za prvi spomenik, koji smo, na našu veliku radost, pronašli u depou Narodnog muzeja.
Skulptura " Molitva" vajara Frane Kršinića sa Korčule, poznatog i kao autora spomenika Nikoli Tesli ispred tehničkih fakulteta u Beogradu, ili čuvene skulpture druga Tita u Užicu, nalazila se na potezu koji se danas naziva "aleja Heroja".
Postavljena je po raspoloživim podacima 1930.
Prvi put je Kršinić izlaže 1923 u Novom Sadu. zatim je redovno na njegovim izložbama po zemlji, 1926 je izlaže u Švajcarskoj pa u Americi.
Iz perioda kada je obitavala na Kalemegdanu, poznate su samo dve porodične fotografije koje je upravo Forum Politikinog Zabavnika iznedrio. Ja sam ih prosledio Narodnom Muzeju i oni su vam na tome beskrajno zahvalni.
Ona je nakon rata uklonjena, jedno vreme bila u depou, a potom našla svoje mesto u parku "Manjež", do početka 90-tih i rekonstrukcije parka, kada je odnesena u depo Narodnog muzeja, gde je i sada.
Ovakvih skulptura "Molitve" Kršinić je napravio više,samo su manjeg formata i naručivane su u Zagrebu i još par mesta kao nadgrobni spomenici. Originalni gipsani odlivak nalazi se u Zagrebu.
Ipak u vezi ove skulpture postoje još dve nejasnoće. I zato se obraćam forumu za pomoć.
Prvo nisam još pronašao bilo kakav pisani trag o samom činu postavljanja " Molitve " na Kalemegdan.
I drugo, kod istoričara postoji neka priča da je samo postavljenje "Molitve" vezano za sećanje na grofa Urliha Celjskog, zeta Đurđa Brankovića, koga je sin Jovana Hunjadija po jednoj verziji i ubio u Beogradu.
Bilo kakva informacija o ovome bila bi korisna. Veliki pozdrav za sve forumaše i Vas lično.
Milan Tlačinac, Vd direktora JP Beogradska tvrđava
Ps. Sledeći put daću vam informacije, dokle smo stigli sa saznanjima o sudbini spomenika kneginji Zorki.
Хвала Господину Тлачинцу на исцрпном обраћању. Уједно упућујем позив онима који су у прилици да открију нове детаље у вези изгубљених скулптура да се не стиде да поделе то што знају са осталима на форуму.
Koliko se sećam iz raznih pregleda arhitekture, Josif Šojat je bio rentijer, nisam siguran da li i preduzimač...
Павелићева мајка, Марија, је имала девојачко презиме Шојат, па можда ту постоји нешто што би се могло протумачити као веза.
Јосиф Шојат је био Злоковићев пријатељ и пре подизања низа кућа на својим имањима. Шојат је сарађивао и са браћом Крстић, па је сигурно да његова улога није била само рентијерска, него је охрабривао младе архитекте да "проуче старо, а саграде ново".
Невезано, шта се десило са потрагом у вези ове слике?
Колико памтим, фотографија је наводно представљала "дом патријарха Гаврила".
А кад смо већ код скулптура, следи призор из некадашње Бранкове улице снимљен 1915., оног дела који је скретао ка Поп Лукиној пре изградње моста.
Koliko se sećam iz raznih pregleda arhitekture, Josif Šojat je bio rentijer, nisam siguran da li i preduzimač...
Павелићева мајка, Марија, је имала девојачко презиме Шојат, па можда ту постоји нешто што би се могло протумачити као веза.
Јосиф Шојат је био Злоковићев пријатељ и пре подизања низа кућа на својим имањима. Шојат је сарађивао и са браћом Крстић, па је сигурно да његова улога није била само рентијерска, него је охрабривао младе архитекте да "проуче старо, а саграде ново".
Невезано, шта се десило са потрагом у вези ове слике?
Колико памтим, фотографија је наводно представљала "дом патријарха Гаврила".
Poštovani gospodine Baukampf, koristim priliku da Vas pozdravim i da Vas zamolim da se preko Vas obratim forumu Politikin Zabavnik, jer mi moje znanje o upotrebi ovih savremenih sokoćala to ne dozvoljava.
Želim da izrazim svoje divljenje svim učesnicima i priređivačima ovog foruma na neverovatnom entuzijazmu i iskazanom znanju, kao i na prikazanom fantastičnom materijalu iz istorije Beograda.
Moj konkretan razlog obraćanja vezan je za temu nestalih spomenika sa Kalemegdana i želje JP Beogradska tvrđava da pokuša da ih pronađe i eventualno vrati. Gospodin Buk je citirao jednu moju izjavu za medije u vezi toga.
Upravo angažovanje učesnika vašeg cenjenog foruma, iznošenjem brojnih fotografija, je u velikoj meri pokrenulo stvar sa mrtve tačke.
Pokušaću da iznesem podatke za prvi spomenik, koji smo, na našu veliku radost, pronašli u depou Narodnog muzeja.
Skulptura " Molitva" vajara Frane Kršinića sa Korčule, poznatog i kao autora spomenika Nikoli Tesli ispred tehničkih fakulteta u Beogradu, ili čuvene skulpture druga Tita u Užicu, nalazila se na potezu koji se danas naziva "aleja Heroja".
Postavljena je po raspoloživim podacima 1930.
Prvi put je Kršinić izlaže 1923 u Novom Sadu. zatim je redovno na njegovim izložbama po zemlji, 1926 je izlaže u Švajcarskoj pa u Americi.
Iz perioda kada je obitavala na Kalemegdanu, poznate su samo dve porodične fotografije koje je upravo Forum Politikinog Zabavnika iznedrio. Ja sam ih prosledio Narodnom Muzeju i oni su vam na tome beskrajno zahvalni.
Postoji i insert iz filma "Nepokorena mladost", koji su takođe časni oci ovog foruma uočili, ali i mala fotografija, čini mi se gdina Jurišića iz vremena odmah nakon oslobođenja Beograda, gde je skulptura slikana srušena sa postolja.
Ona je nakon rata uklonjena, jedno vreme bila u depou, a potom našla svoje mesto u parku "Manjež", do početka 90-tih i rekonstrukcije parka, kada je odnesena u depo Narodnog muzeja, gde je i sada.
Velikom ljubaznošću direktorke muzeja gđe Bojane Borić Brešković i radnika muzeja,posebno gđe Vere Grujić imao sam priliku da vidim skulpturu i da je fotografišem. Ovim vam i premijerno fotografije prezentujem.
Ovakvih skulptura "Molitve" Kršinić je napravio više,samo su manjeg formata i naručivane su u Zagrebu i još par mesta kao nadgrobni spomenici. Originalni gipsani odlivak nalazi se u Zagrebu.
Ipak u vezi ove skulpture postoje još dve nejasnoće. I zato se obraćam forumu za pomoć.
Prvo nisam još pronašao bilo kakav pisani trag o samom činu postavljanja " Molitve " na Kalemegdan.
I drugo, kod istoričara postoji neka priča da je samo postavljenje "Molitve" vezano za sećanje na grofa Urliha Celjskog, zeta Đurđa Brankovića, koga je sin Jovana Hunjadija po jednoj verziji i ubio u Beogradu.
Bilo kakva informacija o ovome bila bi korisna. Veliki pozdrav za sve forumaše i Vas lično.
Milan Tlačinac, Vd direktora JP Beogradska tvrđava
Ps. Sledeći put daću vam informacije, dokle smo stigli sa saznanjima o sudbini spomenika kneginji Zorki.
Fenomenalno!