Године 1953. у београдском „Дому омладине“ који се тада налазио на Обилићевом венцу, на изложбу о Ле Корбизијеу коју су приредили Леонид Шејка и Синиша Вуковић, студенти архитектуре,...
MIlane, da li znaš nešto više o ovoj, sudeći po autorima, ali i vremenu kada je održana, zanimljivoj izloižbi...
Да се вратим још једном на овај угао Солунске и Јеврејске. Прва од следеће две је већ била постављана и приказује Јеврејску улицу ка Дунаву, а друга треба да је исти део исте улице снимљен из супротног смера за време I светског рата.
Uzivanje je za mene ovo molekularno-topolosko vestacenje Buk-ovo (nije mu prvo). Kao i pato-anatomske obdukcije, i ono je kvantizacija forenzike samih opeka kao vida mikro-istoriografije. Neko [ valjda Ep. budimski Danilo (Krstic) blaz. pomena ] rekao je da arhitektura crkava teologija je ciste forme. H. uvazenom Buku ! [ samo nam treba jedna dobra kineska lupa + malo wine-a, koje voleo je i nas nazabivljivi G-din Dundo ]. g.
Pozdrav!
Институт за патологију Медицинског факултета отворен 22. априла 1926. године у Доктора Суботића-Старијег 1 по пројекту Светозара и Петра Јовановића.
Ово су претходни објекти на месту исте зграде.
Veoma me se doima, pa i porazava me, "analiza", ovog Buk-og priloga prizemnih objekata koji bili su na mestu danasnjeg Inst za patologiju Med. fakulteta u BG.
Zgrada Instituta i danas, naravno, postoji a postoji i ova ograda u prvom planu (gornja slika) koja ga deli od Infektivne klinike Med. fakulteta ( videli smo i ranije tu vrlo karakteristicnu ogradu i sa Rusima u Beogradu 1944g. a i bez njih, itd.).
Ali ( paz'te sad! ), postavicu ovih dana (ako me ambulatorno-difuzibilni Buk ne pretekne jer trenutno imam neka preca posla) sliku 'kucica' (u kojima i dan-danji zive privatna lica - cak gaje i baste s raznovrsnim povrcem kao da zive, doz'vol'cete, u Prokuplju a ne u BG) a koje se nahode nesto ( ~ 20m) nize od Inst. za patologiju. Atomisti foto-morfologije mozda utvrde da su ti objekti u stvari samo "dozidani" objekti koje nam pokazuje Buk "na mestu iste zgrade" a koji bi trebalo da su davno nestali zidanjem Instituta. Te danas skromne kucice mozda predstavljaju obstojanje "prethodnih objekata на месту исте зграде" ( Buk ) ali u malo dozidano-izmenjenom obliku. Trebalo bi to ipak da ekspertizuje Buk a ne ja. Il' da cekamo da padne sneg da naglasi obrise? g.
Da li još postoji Obdanište broj 1. Za neka od ovih opštinskih obdaništa znamo da su bila delo arh. Jana Dubovija, pa se pitam ko je autor ovog na Bulbulderu i da li ima bližih podataka.
Знам само да је обданиште најпре било привремено смештено у Општинске станове у улици Светог Николе, а да је касније изграђено "преко пута циглане Милишића" у истој улици. Милсим да данас у том делу улице не постоји вртић/обданиште.
У међувремену, појавила се и ова непознаница.
Архитекта Данило Каћански, који је већину својих дела извео у Новом Саду, живео је и радио у Београду од 1925. до 1927. године, а горња слика наводно приказује вилу у Београду подигнуту 1927. Учинило ми се да би могла бити пронађена на падини од Ужичке ка Теодора Драјзера, али не видим је тамо. Каћански је и после одласка у Нови Сад имао пројекте и у Београду, један из 1930. у улици Аугуста Цесарца (Деспотовачка 39).
Meni ovo pre liči da je vila sa početka tridesetih (previše je rano za 1927., u to vreme je Dubovi tek podizao vilu Gošića koja se smatra prvim modernističkim projektom) ali je jako teško reći gde se nalazi (ili nalazila, ukoliko je porušena). Drugo, čini mi se da je ovo ponajpre stambena zgrada sa par stanova i internim stepeništem nego vila za jednu porodicu u pravom smislu te reči.
Moja razmišljanja o lokacijama su: Profesorska kolonija, kraj oko Sokobanjske, deo oko Južnog Bulevara, ali konkretna lokacija nije mi poznata.
Године 1953. у београдском „Дому омладине“ који се тада налазио на Обилићевом венцу, на изложбу о Ле Корбизијеу коју су приредили Леонид Шејка и Синиша Вуковић, студенти архитектуре,...
MIlane, da li znaš nešto više o ovoj, sudeći po autorima, ali i vremenu kada je održana, zanimljivoj izloižbi...
Interesantno. Nisam to znao. Znam da je, paralelno, u studentskoj i sličnoj stručnoj štampi onog vremena izašlo par Le Korbizijeovih pamfleta/brošura/knjižica prevedenih na srpski. Štampane su na veoma jednostavnoj hartiji, "geštešnerovskim" slogom i sa, takođe papirnim koricama u jednoj boji (plava, zelena, crvena). Da li one ikakve veze imaju sa ovom izložbom, nije mi poznato.
Институт за патологију Медицинског факултета отворен 22. априла 1926. године у Доктора Суботића-Старијег 1 по пројекту Светозара и Петра Јовановића.
Ово су претходни објекти на месту исте зграде.
Veoma me se doima, pa i porazava me, "analiza", ovog Buk-og priloga prizemnih objekata koji bili su na mestu danasnjeg Inst za patologiju Med. fakulteta u BG.
Zgrada Instituta i danas, naravno, postoji a postoji i ova ograda u prvom planu (gornja slika) koja ga deli od Infektivne klinike Med. fakulteta ( videli smo i ranije tu vrlo karakteristicnu ogradu i sa Rusima u Beogradu 1944g. a i bez njih, itd.).
Ali ( paz'te sad! ), postavicu ovih dana (ako me ambulatorno-difuzibilni Buk ne pretekne jer trenutno imam neka preca posla) sliku 'kucica' (u kojima i dan-danji zive privatna lica - cak gaje i baste s raznovrsnim povrcem kao da zive, doz'vol'cete, u Prokuplju a ne u BG) a koje se nahode nesto ( ~ 20m) nize od Inst. za patologiju. Atomisti foto-morfologije mozda utvrde da su ti objekti u stvari samo "dozidani" objekti koje nam pokazuje Buk "na mestu iste zgrade" a koji bi trebalo da su davno nestali zidanjem Instituta. Te danas skromne kucice mozda predstavljaju obstojanje "prethodnih objekata на месту исте зграде" ( Buk ) ali u malo dozidano-izmenjenom obliku. Trebalo bi to ipak da ekspertizuje Buk a ne ja. Il' da cekamo da padne sneg da naglasi obrise? g.
Pre detektivske igre "šta je od čega postalo i gde su koje zgrade nestale", treba, olakšanja zadatka radi, napomenuti da je amfitetatar Patološkog instituta teško pogođen u jednom od bombardovanja (najverovatnije 1944.) i sravnjen sa zemljom, te da je na istom mestu, umesto ovog, vidljivog na slici, nikao posle rata (po projektu arh. Dimitrija Leka) novi amfiteatar nešto izmenjene, uvećane forme i, pretpostavljam, drugačije unutrašnje organizacije.
Meni ovo pre liči da je vila sa početka tridesetih (previše je rano za 1927., u to vreme je Dubovi tek podizao vilu Gošića koja se smatra prvim modernističkim projektom) ali je jako teško reći gde se nalazi (ili nalazila, ukoliko je porušena). Drugo, čini mi se da je ovo ponajpre stambena zgrada sa par stanova i internim stepeništem nego vila za jednu porodicu u pravom smislu te reči.
Moja razmišljanja o lokacijama su: Profesorska kolonija, kraj oko Sokobanjske, deo oko Južnog Bulevara, ali konkretna lokacija nije mi poznata.
И мене је зачудила година. Слику сам овде пронашао:
Године 1953. у београдском „Дому омладине“ који се тада налазио на Обилићевом венцу, на изложбу о Ле Корбизијеу коју су приредили Леонид Шејка и Синиша Вуковић, студенти архитектуре,...
MIlane, da li znaš nešto više o ovoj, sudeći po autorima, ali i vremenu kada je održana, zanimljivoj izloižbi...
DA LI JE OVO oko 1961 ...???
Да се вратим још једном на овај угао Солунске и Јеврејске. Прва од следеће две је већ била постављана и приказује Јеврејску улицу ка Дунаву, а друга треба да је исти део исте улице снимљен из супротног смера за време I светског рата.
Uzivanje je za mene ovo molekularno-topolosko vestacenje Buk-ovo (nije mu prvo). Kao i pato-anatomske obdukcije, i ono je kvantizacija forenzike samih opeka kao vida mikro-istoriografije. Neko [ valjda Ep. budimski Danilo (Krstic) blaz. pomena ] rekao je da arhitektura crkava teologija je ciste forme. H. uvazenom Buku ! [ samo nam treba jedna dobra kineska lupa + malo wine-a, koje voleo je i nas nazabivljivi G-din Dundo ]. g.
Pozdrav!
Институт за патологију Медицинског факултета отворен 22. априла 1926. године у Доктора Суботића-Старијег 1 по пројекту Светозара и Петра Јовановића.
Ово су претходни објекти на месту исте зграде.
Veoma me se doima, pa i porazava me, "analiza", ovog Buk-og priloga prizemnih objekata koji bili su na mestu danasnjeg Inst za patologiju Med. fakulteta u BG.
Zgrada Instituta i danas, naravno, postoji a postoji i ova ograda u prvom planu (gornja slika) koja ga deli od Infektivne klinike Med. fakulteta ( videli smo i ranije tu vrlo karakteristicnu ogradu i sa Rusima u Beogradu 1944g. a i bez njih, itd.).
Ali ( paz'te sad! ), postavicu ovih dana (ako me ambulatorno-difuzibilni Buk ne pretekne jer trenutno imam neka preca posla) sliku 'kucica' (u kojima i dan-danji zive privatna lica - cak gaje i baste s raznovrsnim povrcem kao da zive, doz'vol'cete, u Prokuplju a ne u BG) a koje se nahode nesto ( ~ 20m) nize od Inst. za patologiju. Atomisti foto-morfologije mozda utvrde da su ti objekti u stvari samo "dozidani" objekti koje nam pokazuje Buk "na mestu iste zgrade" a koji bi trebalo da su davno nestali zidanjem Instituta. Te danas skromne kucice mozda predstavljaju obstojanje "prethodnih objekata на месту исте зграде" ( Buk ) ali u malo dozidano-izmenjenom obliku. Trebalo bi to ipak da ekspertizuje Buk a ne ja. Il' da cekamo da padne sneg da naglasi obrise? g.
Која ли је од њих Слободанка? Због чега је фотографија завршила на пијаци?
Da li još postoji Obdanište broj 1. Za neka od ovih opštinskih obdaništa znamo da su bila delo arh. Jana Dubovija, pa se pitam ko je autor ovog na Bulbulderu i da li ima bližih podataka.
Знам само да је обданиште најпре било привремено смештено у Општинске станове у улици Светог Николе, а да је касније изграђено "преко пута циглане Милишића" у истој улици. Милсим да данас у том делу улице не постоји вртић/обданиште.
У међувремену, појавила се и ова непознаница.
Архитекта Данило Каћански, који је већину својих дела извео у Новом Саду, живео је и радио у Београду од 1925. до 1927. године, а горња слика наводно приказује вилу у Београду подигнуту 1927. Учинило ми се да би могла бити пронађена на падини од Ужичке ка Теодора Драјзера, али не видим је тамо. Каћански је и после одласка у Нови Сад имао пројекте и у Београду, један из 1930. у улици Аугуста Цесарца (Деспотовачка 39).
Meni ovo pre liči da je vila sa početka tridesetih (previše je rano za 1927., u to vreme je Dubovi tek podizao vilu Gošića koja se smatra prvim modernističkim projektom) ali je jako teško reći gde se nalazi (ili nalazila, ukoliko je porušena). Drugo, čini mi se da je ovo ponajpre stambena zgrada sa par stanova i internim stepeništem nego vila za jednu porodicu u pravom smislu te reči.
Moja razmišljanja o lokacijama su: Profesorska kolonija, kraj oko Sokobanjske, deo oko Južnog Bulevara, ali konkretna lokacija nije mi poznata.
Године 1953. у београдском „Дому омладине“ који се тада налазио на Обилићевом венцу, на изложбу о Ле Корбизијеу коју су приредили Леонид Шејка и Синиша Вуковић, студенти архитектуре,...
MIlane, da li znaš nešto više o ovoj, sudeći po autorima, ali i vremenu kada je održana, zanimljivoj izloižbi...
Interesantno. Nisam to znao. Znam da je, paralelno, u studentskoj i sličnoj stručnoj štampi onog vremena izašlo par Le Korbizijeovih pamfleta/brošura/knjižica prevedenih na srpski. Štampane su na veoma jednostavnoj hartiji, "geštešnerovskim" slogom i sa, takođe papirnim koricama u jednoj boji (plava, zelena, crvena). Da li one ikakve veze imaju sa ovom izložbom, nije mi poznato.
Институт за патологију Медицинског факултета отворен 22. априла 1926. године у Доктора Суботића-Старијег 1 по пројекту Светозара и Петра Јовановића.
Ово су претходни објекти на месту исте зграде.
Veoma me se doima, pa i porazava me, "analiza", ovog Buk-og priloga prizemnih objekata koji bili su na mestu danasnjeg Inst za patologiju Med. fakulteta u BG.
Zgrada Instituta i danas, naravno, postoji a postoji i ova ograda u prvom planu (gornja slika) koja ga deli od Infektivne klinike Med. fakulteta ( videli smo i ranije tu vrlo karakteristicnu ogradu i sa Rusima u Beogradu 1944g. a i bez njih, itd.).
Ali ( paz'te sad! ), postavicu ovih dana (ako me ambulatorno-difuzibilni Buk ne pretekne jer trenutno imam neka preca posla) sliku 'kucica' (u kojima i dan-danji zive privatna lica - cak gaje i baste s raznovrsnim povrcem kao da zive, doz'vol'cete, u Prokuplju a ne u BG) a koje se nahode nesto ( ~ 20m) nize od Inst. za patologiju. Atomisti foto-morfologije mozda utvrde da su ti objekti u stvari samo "dozidani" objekti koje nam pokazuje Buk "na mestu iste zgrade" a koji bi trebalo da su davno nestali zidanjem Instituta. Te danas skromne kucice mozda predstavljaju obstojanje "prethodnih objekata на месту исте зграде" ( Buk ) ali u malo dozidano-izmenjenom obliku. Trebalo bi to ipak da ekspertizuje Buk a ne ja. Il' da cekamo da padne sneg da naglasi obrise? g.
Pre detektivske igre "šta je od čega postalo i gde su koje zgrade nestale", treba, olakšanja zadatka radi, napomenuti da je amfitetatar Patološkog instituta teško pogođen u jednom od bombardovanja (najverovatnije 1944.) i sravnjen sa zemljom, te da je na istom mestu, umesto ovog, vidljivog na slici, nikao posle rata (po projektu arh. Dimitrija Leka) novi amfiteatar nešto izmenjene, uvećane forme i, pretpostavljam, drugačije unutrašnje organizacije.
Meni ovo pre liči da je vila sa početka tridesetih (previše je rano za 1927., u to vreme je Dubovi tek podizao vilu Gošića koja se smatra prvim modernističkim projektom) ali je jako teško reći gde se nalazi (ili nalazila, ukoliko je porušena). Drugo, čini mi se da je ovo ponajpre stambena zgrada sa par stanova i internim stepeništem nego vila za jednu porodicu u pravom smislu te reči.
Moja razmišljanja o lokacijama su: Profesorska kolonija, kraj oko Sokobanjske, deo oko Južnog Bulevara, ali konkretna lokacija nije mi poznata.
И мене је зачудила година. Слику сам овде пронашао:
http://www.nsbuild.rs/forum/galerija/21079-graditelji-novog-sada?limit=20&start=20
Онај податак да је Каћански 1930. пројектовао вилу на Дедињу, у Деспотовачкој улици, који сам навео у оригиналном посту, је нетачан.