Veoma cenim vase razlikovanje u misljenju! I dalje sam siguran da na primerima ovakvih ljudi (kao i Mise Anastasijevica, Igumanova, Spasica, Kikija ali i ratnih vojnih heroja kod nas pa i u svetu kao Karnegija i sl.) treba deci da se predaje istorija a ne iz suvoparnih udzbenika. Svi pomenuti bili su veoma bogati ali i velike patriote. Naravno ne prenebregavam ni clanke o skoro postovanim junacima kao o Radomiru Elezovic, gen. Kosticu, majoru Gavrilovicu i drugima - ovi nisu nikada bili bogati materijalno ali i oni bili su velike patriote. Upravo, tesko je biti patriota kada se jako obogatis jer prokletstvo velikog novca (cak i posteno zaradjenog) odrodjava od svog naroda. Nas narod je imao jako puno (nedovoljno poznatih) domacina koji su bili veliki donatori , itd. To je poznato. Naravno dobro se zna i za one koji su vojsci 1914g. liferovali Srpskoj armiji brasno mesano sa peskom i kartonske opanke - ti su odavno odbaceni (zna se i ko su) iako su se obogatili pa kasnije i davali bogate priloge drzavi i crkvi. Pozdrav padobrancu75! grk
Не бих рекао да су баш сви одбачени.
Управо оном који је 1914. године лиферовао српској војсци опанке од пресованог картона недавно је подигнут споменик у Београду...
Već duže vreme pratim ovaj odličan forum, sada se po prvi put javljam. Od srca pozdravljam sve forumaše. Molim samo za pojašnjenje, kome je to podignut nedavno spomenik u Beogradu?
Ranko Žeravica:
...Tadašnji predsednik Radničkog, legendarni sportski radnik Ante Lambaša, shvatio je kakvoj sam situaciji, pa mi je ponudio da treniram da selektiram i treniram žensku ekipu za ručak u ekskluzivnoj menzi “Maraton”. Tu su se hranili fudbaleri Crvene zvezde i poneki vrhunski sportista. Kada sam prvi put seo za sto u toj menzi i video korpe sa hlebom umalo se nisam onesvestio. Svaki put bih iz te menze nosio pune džepove hleba u Radnički. Nije me bilo sramota. Bilo mi je važno da moji saigrači imaju šta da večeraju. ...
Žeravica pominje menzu “Maraton”. Kafane smo manje više apsolvirali, ali beogradske menze mnismo ni dotakli... Da li neko zna nešto o Bgd. Menzama...
Вечерас сам био у Историјском музеју Србије (на Тргу Николе Пашића, бивша Аграрна банка, бивши Музеј Револуције), на отварању изложбе Кад оружје утихне...
Лепа изложба у две велике сале. Оружје, од јатагана и кубура из Првог српског устанка, до парадних бодежа Вермахта. Ко воли...
Да не бих превише причао о томе, ево линкова: http://www.imus.org.rs/d_news.php?jz=0#start http://www.imus.org.rs/imus.php?id=21&jz=0 ПРЕПОРУЧУЈЕМ!
Tokom 50.-tih u potpunosti nestaju uticaji socijalističkog realizma u arhitekturi. Poslednji značajan primer ovog stila oličen je u zgradi Doma sindikata na tadašnjem Trgu Marksa i Engelsa (danas Nikole Pašića), u Beogradu, koju je projektovao nekadašnji Le Korbizjeov saradnik Branko Petričić (1911-1984), koristeći elemente arhitekture socijalističkog realizma. Na mikrourbanističkom planu to se ogleda u formiranju »manifestacionog trga«, dok se na planu arhitektonskog oblikovanja objekta ističe smireni, bezlični ritam prozorskih površina.
MIlane, da li znaš nešto više o Le Korbizjeovom saradniku Branku Petričiću (1911-1984)
Teško se može saznati nešto više. Na prošlom forumu pojavio se član koji je tvrdio da je jedna zanimljiva predratna vila u ulici Žanke Stokić njegova (potpisana od strane drugog arhitekte). Takođe se zna da je projektovao jugoslovensko poslanstvo u Sofiji u duhu modernizovanog nacionalnog stila sa primesama arhitekture Le Korbizijea. I o tome je bilo reči na forumu, a prikazana je i fotografija tog zdanja. U knjizi o idejama jugoslovenstva u arhitekturi (i ne samo u arhitekturi) između dva rata Dr. Aleksandra Ignjatovića raspravlja se o ovoj zgradi i iznose se crteži enterijera i eksterijera.
Pokojni arhitekta Bratislav Stojanović rekao mi je da je upravo Petričić razrađivao projekte izuzetne građevine u Francuskoj ulici 22 koja je dobila nagradu za najlepšu fasadu 1939. godine (arhitekta Leonid Makšejev).
Posle rata Petričić je projektovao skupinu solitera i "lamela" oko Fontane na Novom Beogradu (konstruktivni sistem Branko Žeželj), a njegovo ime se najčešće vezuje za Dom Sindikata iako je to samo delimično tačno: lučnu administrativnu zgradu ove institucije projektovao je Ignjat Popović, što znači da je zgradu dvorane Doma Sindikata i karakterističan bezornamentalni trakt ka Dečanskoj Petričićevo delo. Ono što se malo spominje u pregledima arhitekture tog doba je i činjenica da je spoljašnjost Doma Sindikata striktan posleratni kontektstualni odgovor na predratnu Samojlovljevu zgradu Penzionog fonda činovnika i služitelja Narodne banke (bioskop "Beograd, danas Pozorište na Terazijama) i u tom smislu ne bih se složio da je ta zgrada striktna socrealistička mastodontska struktura, već najpre, pokušaj uklapanja u zatečeno stanje.
Negde sam pročitao i da je porušena zgrada SUP-a u Kneza Miloša takođe bila Petričićeva, no na najmanje dva druga mesta stoji da je ona delo slovenačkog arhitekte Ludvika Tomorija (učenika Jože Plečnika) što meni sasvim liči kada se pogledaju karakteristični detalji ove zgrade.
Veoma cenim vase razlikovanje u misljenju! I dalje sam siguran da na primerima ovakvih ljudi (kao i Mise Anastasijevica, Igumanova, Spasica, Kikija ali i ratnih vojnih heroja kod nas pa i u svetu kao Karnegija i sl.) treba deci da se predaje istorija a ne iz suvoparnih udzbenika. Svi pomenuti bili su veoma bogati ali i velike patriote. Naravno ne prenebregavam ni clanke o skoro postovanim junacima kao o Radomiru Elezovic, gen. Kosticu, majoru Gavrilovicu i drugima - ovi nisu nikada bili bogati materijalno ali i oni bili su velike patriote. Upravo, tesko je biti patriota kada se jako obogatis jer prokletstvo velikog novca (cak i posteno zaradjenog) odrodjava od svog naroda. Nas narod je imao jako puno (nedovoljno poznatih) domacina koji su bili veliki donatori , itd. To je poznato. Naravno dobro se zna i za one koji su vojsci 1914g. liferovali Srpskoj armiji brasno mesano sa peskom i kartonske opanke - ti su odavno odbaceni (zna se i ko su) iako su se obogatili pa kasnije i davali bogate priloge drzavi i crkvi. Pozdrav padobrancu75! grk
Не бих рекао да су баш сви одбачени.
Управо оном који је 1914. године лиферовао српској војсци опанке од пресованог картона недавно је подигнут споменик у Београду...
Već duže vreme pratim ovaj odličan forum, sada se po prvi put javljam. Od srca pozdravljam sve forumaše. Molim samo za pojašnjenje, kome je to podignut nedavno spomenik u Beogradu?
...Tadašnji predsednik Radničkog, legendarni sportski radnik Ante Lambaša, shvatio je kakvoj sam situaciji, pa mi je ponudio da treniram da selektiram i treniram žensku ekipu za ručak u ekskluzivnoj menzi “Maraton”. Tu su se hranili fudbaleri Crvene zvezde i poneki vrhunski sportista. Kada sam prvi put seo za sto u toj menzi i video korpe sa hlebom umalo se nisam onesvestio. Svaki put bih iz te menze nosio pune džepove hleba u Radnički. Nije me bilo sramota. Bilo mi je važno da moji saigrači imaju šta da večeraju. ...
Žeravica pominje menzu “Maraton”. Kafane smo manje više apsolvirali, ali beogradske menze mnismo ni dotakli... Da li neko zna nešto o Bgd. Menzama...
http://www.blic.rs/Vesti/Reportaza/307815/Ispovest-Ranka-Zeravice-Zucko-je-umro-na---rukama-moje-supruge
Лепа изложба у две велике сале. Оружје, од јатагана и кубура из Првог српског устанка, до парадних бодежа Вермахта. Ко воли...
Да не бих превише причао о томе, ево линкова:
http://www.imus.org.rs/d_news.php?jz=0#start
http://www.imus.org.rs/imus.php?id=21&jz=0
ПРЕПОРУЧУЈЕМ!
Tokom 50.-tih u potpunosti nestaju uticaji socijalističkog realizma u arhitekturi. Poslednji značajan primer ovog stila oličen je u zgradi Doma sindikata na tadašnjem Trgu Marksa i Engelsa (danas Nikole Pašića), u Beogradu, koju je projektovao nekadašnji Le Korbizjeov saradnik Branko Petričić (1911-1984), koristeći elemente arhitekture socijalističkog realizma. Na mikrourbanističkom planu to se ogleda u formiranju »manifestacionog trga«, dok se na planu arhitektonskog oblikovanja objekta ističe smireni, bezlični ritam prozorskih površina.
MIlane, da li znaš nešto više o Le Korbizjeovom saradniku Branku Petričiću (1911-1984)
Teško se može saznati nešto više. Na prošlom forumu pojavio se član koji je tvrdio da je jedna zanimljiva predratna vila u ulici Žanke Stokić njegova (potpisana od strane drugog arhitekte). Takođe se zna da je projektovao jugoslovensko poslanstvo u Sofiji u duhu modernizovanog nacionalnog stila sa primesama arhitekture Le Korbizijea. I o tome je bilo reči na forumu, a prikazana je i fotografija tog zdanja. U knjizi o idejama jugoslovenstva u arhitekturi (i ne samo u arhitekturi) između dva rata Dr. Aleksandra Ignjatovića raspravlja se o ovoj zgradi i iznose se crteži enterijera i eksterijera.
Pokojni arhitekta Bratislav Stojanović rekao mi je da je upravo Petričić razrađivao projekte izuzetne građevine u Francuskoj ulici 22 koja je dobila nagradu za najlepšu fasadu 1939. godine (arhitekta Leonid Makšejev).
Posle rata Petričić je projektovao skupinu solitera i "lamela" oko Fontane na Novom Beogradu (konstruktivni sistem Branko Žeželj), a njegovo ime se najčešće vezuje za Dom Sindikata iako je to samo delimično tačno: lučnu administrativnu zgradu ove institucije projektovao je Ignjat Popović, što znači da je zgradu dvorane Doma Sindikata i karakterističan bezornamentalni trakt ka Dečanskoj Petričićevo delo. Ono što se malo spominje u pregledima arhitekture tog doba je i činjenica da je spoljašnjost Doma Sindikata striktan posleratni kontektstualni odgovor na predratnu Samojlovljevu zgradu Penzionog fonda činovnika i služitelja Narodne banke (bioskop "Beograd, danas Pozorište na Terazijama) i u tom smislu ne bih se složio da je ta zgrada striktna socrealistička mastodontska struktura, već najpre, pokušaj uklapanja u zatečeno stanje.
Negde sam pročitao i da je porušena zgrada SUP-a u Kneza Miloša takođe bila Petričićeva, no na najmanje dva druga mesta stoji da je ona delo slovenačkog arhitekte Ludvika Tomorija (učenika Jože Plečnika) što meni sasvim liči kada se pogledaju karakteristični detalji ove zgrade.
Da li se možda zna kad je nastala ova fotografija?