Od našeg prijatelja Miloša Jurišića a u vezi nedavno postavljenih fotografija:
Pre nekoliko stranica gospodin Zupanc je, mislim, postavio bio dve
fotografije misleći da ih je fotografisao Mihajlo.S.Petrović (ako se
dobro sećam),
Јао, кел бламаж! Па та се чувена фамилија присваја туђе радове... Ко зна чије су оне силне породичне фотографије, можда набављене на бувљаку... Само да ово не види Касина...
Ја имам податке да су трке одржаване на "Тркалишту" (ако под тим подразумевамо простор данашњих техничких факултета) - од 1863. године, затим на Бањичком пољу (имам податке за период 1904-1912), 1913. није било трка због ратова, а од 1914. хиподром је на Царевој ћуприји.
Наводи се да су трке до 1890. биле на Тркалишту, па да су накратко пресељене на Бару Венецију (у неким изворима Маринкову бару), да су се ту биле само годину дана, а после пресељене на Бањицу. Ја још нисам пронашао ниједан документ који би ово поткрепио, нити тачно разјаснио.
Ја сам се повео за сећањима Михаила Андрејевића, старог познатог спортског радника, који је, изгледа погрешно, рекао да се хиподром преселио 1905-1906. са Тркалишта на Цареву ћуприју.
Ја сам се повео за сећањима Михаила Андрејевића, старог познатог спортског радника, који је, изгледа погрешно, рекао да се хиподром преселио 1905-1906. са Тркалишта на Цареву ћуприју.
Generalno, o istorijatu konjičkog sporta kod nas nije puno pisano. Najpotpunije knjige su:
Kosanović, inž. Vojin – Stotinu godina konjarstva u Srbiji, Konjičko društvo „Veljko Dugošević“, Požarevac, bez godine (1966), 199 str.
i
Jevtić, Mr. Milan - 100 godina konjičkog sporta u Šapcu, Međuopštinski istorijski arhiv Šabac, 1988, 147 str.
Nažalost, obe ove knjige imaju i određenih propusta, ne bave se određenim periodima,
a zabunu pogotovu unose razne internet stranice koje su pune neproverenih podataka...
Od našeg prijatelja Miloša Jurišića a u vezi nedavno postavljenih fotografija:
Pre nekoliko stranica gospodin Zupanc je, mislim, postavio bio dve
fotografije misleći da ih je fotografisao Mihajlo.S.Petrović (ako se
dobro sećam),
Јао, кел бламаж! Па та се чувена фамилија кити туђим перјем, приказује туђе радове као своје... Ко зна чије су оне силне породичне фотографије, можда набављене на бувљаку... Само да ово не види Касина...
Ko je bez greha, neka prvi baci kamen....
...ali Putnikovski ima iza kuće čitavi kamenolom....
Ni budućnost nije više to, šta je nekad bila! - Karl Valentin.
Кад господин Јуришић буде видео ову слику... Баш смо о овој згради он и ја дискутовали...
Ево је овде...
И данас ... Стрелица показује улаз из Ресавске...
То је овде иза ове капије... На којој и пише ''Гимназија''. Баш у то двориште и вероватно у ту зграду, сам, чини ми се, као клинац, долазио на неке позоришне представе за децу.
V. Kosanović: Stotinu godina konjarstva u Srbiji, str. 102.
"Već na prvom svom zboru Dunavsko kolo jahača u Beogradu 1890 rešilo je da se redovno priređuju izlasci na konjima, lovna i daljna jahanja. Iste godine Društvo je priredilo i svoje prve trke "u poljani Bara Venecija kod Beograda, 17 juna". Međutim, već sledeće godine je "Bara Venecija" zbog poplave napuštena i trkalište je premešteno na Banjicu."
Nažalost, Kosanović ne navodi izvor za ovu tvrdnju, niti je citat potkrepljen objašnjenjem.
Kosanović na str. 121 citira i deo nekog "originalnog izveštaja" (opet bez navođenja izvora) iz juna 1898. u kome se opisuju trke na Banjici:
"Ovogodišnja trka u našoj prestonici, koja je bila zakazana za 6. pa zbog rđavog vremena obavljena 7 t. m, na Banjičkom brdu, ne dolazi u red onih s kojima bi se mogli da podičimo. I gostiju i utakmičara bilo je i suviše malo. Sem toga Banjičko brdo i nije za trkalište - daleko je. Pešice se ne može a zadovoljstvo voziti se na fijakeru moralo bi se platiti najmanje 12 dinara pa se nema računa uživati ga. Upravi kola jahača trebalo bi ili država ili opština da ustupi drugo, bliže, pogodnije zemljište za taj cilj."
Trke na Banjičkom polju su relativno dobro pokrivene izveštajima iz Politike od 1904, s obzirom na to da je Vladislav Ribnikar bio veoma zainteresovan za razvoj ovog sporta.
Izvanredna fotografija!
Pre nekoliko stranica gospodin Zupanc je, mislim, postavio bio dve
fotografije misleći da ih je fotografisao Mihajlo.S.Petrović (ako se
dobro sećam),
Јао, кел бламаж! Па та се чувена фамилија присваја туђе радове...
Наводи се да су трке до 1890. биле на Тркалишту, па да су накратко пресељене на Бару Венецију (у неким изворима Маринкову бару), да су се ту биле само годину дана, а после пресељене на Бањицу. Ја још нисам пронашао ниједан документ који би ово поткрепио, нити тачно разјаснио.
Ја сам се повео за сећањима Михаила Андрејевића, старог познатог спортског радника, који је, изгледа погрешно, рекао да се хиподром преселио 1905-1906. са Тркалишта на Цареву ћуприју.
Ја сам се повео за сећањима Михаила Андрејевића, старог познатог спортског радника, који је, изгледа погрешно, рекао да се хиподром преселио 1905-1906. са Тркалишта на Цареву ћуприју.
Generalno, o istorijatu konjičkog sporta kod nas nije puno pisano. Najpotpunije knjige su:
Kosanović, inž. Vojin – Stotinu godina konjarstva u Srbiji, Konjičko društvo „Veljko Dugošević“, Požarevac, bez godine (1966), 199 str.
i
Jevtić, Mr. Milan - 100 godina konjičkog sporta u Šapcu, Međuopštinski istorijski arhiv Šabac, 1988, 147 str.
Nažalost, obe ove knjige imaju i određenih propusta, ne bave se određenim periodima,
a zabunu pogotovu unose razne internet stranice koje su pune neproverenih podataka...
Pre nekoliko stranica gospodin Zupanc je, mislim, postavio bio dve
fotografije misleći da ih je fotografisao Mihajlo.S.Petrović (ako se
dobro sećam),
Јао, кел бламаж! Па та се чувена фамилија кити туђим перјем, приказује туђе радове као своје...
Ko je bez greha, neka prvi baci kamen....
...ali Putnikovski ima iza kuće čitavi kamenolom....
Кад господин Јуришић буде видео ову слику... Баш смо о овој згради он и ја дискутовали...
Ево је овде...
И данас ... Стрелица показује улаз из Ресавске...
То је овде иза ове капије... На којој и пише ''Гимназија''. Баш у то двориште и вероватно у ту зграду, сам, чини ми се, као клинац, долазио на неке позоришне представе за децу.
V. Kosanović: Stotinu godina konjarstva u Srbiji, str. 102.
"Već na prvom svom zboru Dunavsko kolo jahača u Beogradu 1890 rešilo je da se redovno priređuju izlasci na konjima, lovna i daljna jahanja. Iste godine Društvo je priredilo i svoje prve trke "u poljani Bara Venecija kod Beograda, 17 juna". Međutim, već sledeće godine je "Bara Venecija" zbog poplave napuštena i trkalište je premešteno na Banjicu."
Nažalost, Kosanović ne navodi izvor za ovu tvrdnju, niti je citat potkrepljen objašnjenjem.
Kosanović na str. 121 citira i deo nekog "originalnog izveštaja" (opet bez navođenja izvora) iz juna 1898. u kome se opisuju trke na Banjici:
"Ovogodišnja trka u našoj prestonici, koja je bila zakazana za 6. pa zbog rđavog vremena obavljena 7 t. m, na Banjičkom brdu, ne dolazi u red onih s kojima bi se mogli da podičimo. I gostiju i utakmičara bilo je i suviše malo. Sem toga Banjičko brdo i nije za trkalište - daleko je. Pešice se ne može a zadovoljstvo voziti se na fijakeru moralo bi se platiti najmanje 12 dinara pa se nema računa uživati ga. Upravi kola jahača trebalo bi ili država ili opština da ustupi drugo, bliže, pogodnije zemljište za taj cilj."
Trke na Banjičkom polju su relativno dobro pokrivene izveštajima iz Politike od 1904, s obzirom na to da je Vladislav Ribnikar bio veoma zainteresovan za razvoj ovog sporta.