Na sajtu Hipodroma Beograd www.hipodrombeograd.rs/istorijat.html stoji:
Osnivanjem Dunavskog kola jahača u Beogradu 1890. godine aktivnije se razvija sportsko konjarstvo a trkalište se seli na prostor današnje železničke stanice tada nazivan Bara Venecija. Međutim, zbog nepogodnosti terena, trkalište se, sezonu kasnije, seli na Banjicu.
Da li postoji neki dokument koji ovo potvrđuje i da li postoji neka slika, karta i sl. na kome se vidi lokacija tog trkališta na Bari Veneciji.
Na sajtu Hipodroma Beograd www.hipodrombeograd.rs/istorijat.html stoji:
Osnivanjem Dunavskog kola jahača u Beogradu 1890. godine aktivnije se razvija sportsko konjarstvo a trkalište se seli na prostor današnje železničke stanice tada nazivan Bara Venecija. Međutim, zbog nepogodnosti terena, trkalište se, sezonu kasnije, seli na Banjicu.
Da li postoji neki dokument koji ovo potvrđuje i da li postoji neka slika, karta i sl. na kome se vidi lokacija tog trkališta na Bari Veneciji.
Први пут чујем за ово. Погледао сам и мапе, али нигде ништа. А стандардна прича је да је хиподром са Тркалишта око 1905. пребачен на Цареву ћуприју. Иначе, тај сајт очигледно није јак по питању историје. Чак и ако је друштву дат терен у Бари Венецији, сигурно је да ништа није направљено за тих годину дана.
Ја имам податке да су трке одржаване на "Тркалишту" (ако под тим подразумевамо простор данашњих техничких факултета) - од 1863. године, затим на Бањичком пољу (имам податке за период 1904-1912), 1913. није било трка због ратова, а од 1914. хиподром је на Царевој ћуприји.
Наводи се да су трке до 1890. биле на Тркалишту, па да су накратко пресељене на Бару Венецију (у неким изворима Маринкову бару), да су се ту биле само годину дана, а после пресељене на Бањицу. Ја још нисам пронашао ниједан документ који би ово поткрепио, нити тачно разјаснио.
Od našeg prijatelja Miloša Jurišića a u vezi nedavno postavljenih fotografija:
Pre nekoliko stranica gospodin Zupanc je, mislim, postavio bio dve
fotografije misleći da ih je fotografisao Mihajlo.S.Petrović (ako se
dobro sećam), dok si ti za drugu fotografiju pomislio da se radi o
Živanoviću-Boru, pa ću biti slobodan da Vas malo ispravim.
Autor prve fotografije "Povorka sveštenika na sahrani patrijarha
Varnave", iz 1937, je foto amater Zvonimir Janović i prvi put je,
posle rata, bila izložena na velikoj izložbi u Galeriji SANU
"Fotografija kod Srba 1839-1989." i objavljena u istoimenom katalogu,
a original (18x24cm) se nalazi u mojoj zbirci starih fotografija u
okviru skromne zaostavštine ovog autora. Tom prilikom fotografija je
bila i uvećana i postavljena preko jednog zida Galerije čitavom
visinom. Janović je jedan od osnivača predratnog foto-kluba
Beograd.Posle rata se vraća u Zagreb ali već 1947. umire od rana
zadobijenih na Sremskom frontu.
Autor druge fotografije, automobilskog fara sa refleksijom, "Bez
naslova" 1930., je Nikola Vučo i nalazi se u kolekciji Muzeja
primenjene umetnosti.
Obe fotografije su objavljene zajedno u knjizi prof.dr Milanke Todić
"Istorija srpske fotografije" odakle su, verovatno, i dospele na
internet, u nesto skraćenom formatu.
Vučova fotografija je bila izložena na izložbi "Nemoguće - Umetnost
nadrealizma", autora Milanke Todić, u Muzeju primenjene umetnosti i
objavljena u istoimenom katalogu.
Na sajtu Hipodroma Beograd www.hipodrombeograd.rs/istorijat.html
stoji:
Osnivanjem Dunavskog kola jahača u Beogradu 1890. godine aktivnije se razvija sportsko konjarstvo a trkalište se seli na prostor današnje železničke stanice tada nazivan Bara Venecija. Međutim, zbog nepogodnosti terena, trkalište se, sezonu kasnije, seli na Banjicu.
Da li postoji neki dokument koji ovo potvrđuje i da li postoji neka slika, karta i sl. na kome se vidi lokacija tog trkališta na Bari Veneciji.
I meni je mnogo licilo, toliko da sam je okretao da nije mozda u ogledalu, tj. da je strana ka bazenu, ali ovakav ulaz peta nema.
Урош Предић: Банатско коло
Кажу да је цртао са свог прозора у Орловату.
Урош Предић: Поливање додоле
Za ljubitelje Uroša Predića evo i nekoliko njegovih dela iz crkve u Orlovatu:
Na sajtu Hipodroma Beograd www.hipodrombeograd.rs/istorijat.html
stoji:
Osnivanjem Dunavskog kola jahača u Beogradu 1890. godine aktivnije se razvija sportsko konjarstvo a trkalište se seli na prostor današnje železničke stanice tada nazivan Bara Venecija. Međutim, zbog nepogodnosti terena, trkalište se, sezonu kasnije, seli na Banjicu.
Da li postoji neki dokument koji ovo potvrđuje i da li postoji neka slika, karta i sl. na kome se vidi lokacija tog trkališta na Bari Veneciji.
Први пут чујем за ово. Погледао сам и мапе, али нигде ништа. А стандардна прича је да је хиподром са Тркалишта око 1905. пребачен на Цареву ћуприју. Иначе, тај сајт очигледно није јак по питању историје. Чак и ако је друштву дат терен у Бари Венецији, сигурно је да ништа није направљено за тих годину дана.
Урош Предић: Банатско коло
Кажу да је цртао са свог прозора у Орловату.
Урош Предић: Поливање додоле
Za ljubitelje Uroša Predića evo i nekoliko njegovih dela iz crkve u Orlovatu:
Орловат је баш имао среће са црквом, Осликао је Урош Предић а пројектовао Драгиша Брашован.
....
Наводи се да су трке до 1890. биле на Тркалишту, па да су накратко пресељене на Бару Венецију (у неким изворима Маринкову бару), да су се ту биле само годину дана, а после пресељене на Бањицу. Ја још нисам пронашао ниједан документ који би ово поткрепио, нити тачно разјаснио.
Pre nekoliko stranica gospodin Zupanc je, mislim, postavio bio dve
fotografije misleći da ih je fotografisao Mihajlo.S.Petrović (ako se
dobro sećam), dok si ti za drugu fotografiju pomislio da se radi o
Živanoviću-Boru, pa ću biti slobodan da Vas malo ispravim.
Autor prve fotografije "Povorka sveštenika na sahrani patrijarha
Varnave", iz 1937, je foto amater Zvonimir Janović i prvi put je,
posle rata, bila izložena na velikoj izložbi u Galeriji SANU
"Fotografija kod Srba 1839-1989." i objavljena u istoimenom katalogu,
a original (18x24cm) se nalazi u mojoj zbirci starih fotografija u
okviru skromne zaostavštine ovog autora. Tom prilikom fotografija je
bila i uvećana i postavljena preko jednog zida Galerije čitavom
visinom. Janović je jedan od osnivača predratnog foto-kluba
Beograd.Posle rata se vraća u Zagreb ali već 1947. umire od rana
zadobijenih na Sremskom frontu.
Autor druge fotografije, automobilskog fara sa refleksijom, "Bez
naslova" 1930., je Nikola Vučo i nalazi se u kolekciji Muzeja
primenjene umetnosti.
Obe fotografije su objavljene zajedno u knjizi prof.dr Milanke Todić
"Istorija srpske fotografije" odakle su, verovatno, i dospele na
internet, u nesto skraćenom formatu.
Vučova fotografija je bila izložena na izložbi "Nemoguće - Umetnost
nadrealizma", autora Milanke Todić, u Muzeju primenjene umetnosti i
objavljena u istoimenom katalogu.