Читао сам некад Београдске општинске новине и неко је писао о чесмама... Доказивало се да не памтим најбоље, с чиме се слажем, али ми се чини да се Сува чесма налазила негде око раскрснице Кнеза Симе Марковића и Париске (можда негде где је и данас једна сува чесма, али с друге стране). У том тексту је писало да је та чесма, док је радила, правила баре око себе, па је крај око ње био клизав у току зиме, и нешто о некој деци која су се туда санкала. (Људи, мрзи ме да копам по гомили фото копија у ћошку собе, да тражим та два три листа из Б.О.Н.) Ако Путник погледа Адресар Београда за 1912. годину, наћи ће да је удова Пата Гарашанинова била власница куће у Кнез Михаиловом венцу број 9. Пошто је та улица, данас Париска, имала само једну страну, то би значило да је то било девето двориште од угла Париске и Симе Марковића. Мислим да је имање Гарашанина излазило у једну уличицу која је била између Париске и Краља Петра, нешто као Рајићева (Танаска Рајића). У том крају је био и неки суд...
А можда ја само халуцинирам.
Ако је опис, који је навео Касина, тачан, онај спровод је кренуо од Саборне цркве улицом Симе Марковића до угла где би по мом сећању требало да буде Сува чесма, а онда узбрдо Париском до куће Гарашанинове...
Влада је изгледа кренуо да чита Полексијину књигу о београдским поселима, па нас пропитује о томе.
Кућа Јеврема и Томаније Обреновић је била на углу Крунске и Милошеве (Томанијино ћоше).
Корекције. Пата Гарашанин није жена Илије Гарашанина, пошто се ова звала Софија-Сока и умрла је 1894, па није могла бити у агресару из 1912. Није ни жена Милутина Гарашанина, пошто се ова звала Јулка. Затим, број 9 Кнез Михаиловог венца налазио се скроз доле код хотела Национал, пошто су бројеви почињали од Карађорђеве, па није било никакве везе са Симе Марковића. И још, Пата није 1912. живела на имању Гарашанина, већ, гле чуда, у згради чији је власник тада био Никола Пашић.
И ко је уопште та Пата?
... to bi bilo mesto (da li i kuća ?) u kojoj je neko vreme bilo i Englesko poslanstvo ...
A gde je onda kuća Jevreme Obrenovića..........
A
[/quote]
... Vlado, sam si o tome postovao davnijeh godina još na onom forumu 14. decembra 2008.g, sa sve crtežima Kanica i skicom kuće Jevrema Obrenovića (SSC str. 70) :
KUĆA JEVREMA OBRENOVIĆA
Rođeni brat kneza Miloša i sticajem istorijskih okolnosti deda Kralja Milana, gospodar Jevrem Obrenović, postao je posle preseljenja iz Šapca Gubernator Beograda, i tu za sebe i svoju veliku porodicu, suprugu Tomaniju i sedam ćerki i sina Miloša, podigao na onda prestižnoj Velikoj pijaci, na broju 7, danas Studentskom trgu, svoju veliku kuću. Zgradu je četrdesetih godina XIX veka zidao, izgleda, Karel Arent u klasicističkom duhu sa prozorima u jednostavnim neorenesansnim okvirima. Ono što ovo zdanje čini zanimljivim su, kako ističe M. Rotar-Blagojević, "istaknuti otvori na spratu rozalita, koji su bili flankirani korintskim pilastrima, završeni polukružnim lukom i uokvireni dekorativnim okvirima i profilisanim arhivolima".
... za ovu priliku samo dve na kojima se sa krajnje desne strane vidi gospodska kuća gospodara Jevrema ...
... ne da mi se baš da komentarišem o Suvoj česmi, radije bi o nekoj mokroj, ali ipak da reknem neku ... izvor i autor koga sam naveo može se smatrati dosta pouzdanim, pošto je detaljno proučavao sve beogradske stare česme i o tome u brojnim nastavcima objavljivao članke krajem tridestih godina u Beogradskim opštinskim novinama ... radi se o Dragomiru J. Rankoviću , istraživaču beogradske prošlosti koji nam je ostavio sistematizovane brojne dragocene podatke o starom Beogradu ... naravno, niko nije bezgrešan, ali s obzirom da mu je ovo bila specijalnost kojom se godinama bavio, držim da je bio u pravu, osim ako ga neka kasnija saznanja i istraživanja nisu demantovala ...
U kući Milana Đ. Milićevića, poznatog javnog i kulturnog radnika druge polovine XIX veka, organizovane su najpoznatije sedeljke u Beogradu. U istoj epohi bile su poznate i sedeljke u Garašaninov kući u koju se okupljali uglavnom političari, i u domu porodice Ilić, iz koje je potekao i slavni pesnik Vojislav, koje su vremenom postale prave kulturne institucije poznate i pod imenom "književni salon Ilića", koji je okupljao najpoznatije pisce i umetnike Srbije i Beograda. (Aleksandra Vuletić, Porodica u Srbiji sredinom XIX veka, st. 70)
А где су тачно ове куће?
Милићевићева се налазила у Цетињској, али не знам који део или број.
Илије Гарашанина - хм, помињао се Зерек, тј. Дубровачка... Његов син Милутин становао је у Кнез Михаиловој...
Кућа Илића се налазила на крају Далматинске, преко пута Седам Шваба. Имамо фотографије.
... ako me sećanje ne vara, na Zereku su bili dućani u vlasništvu Garašanina ...
... ponekad i sećanje ne vara ...
... rođeni brat Ilije Garašanina Mijailo (Mihailo) imao je kuću na Zereku, u Čaršiji, nekadašnjoj Glavnoj, danas Kralja Petra ... btw. to je bila prva državna apoteka u Beogradu ...
... a evo i oglasa iz 1853. godine, takođe iz Srpskih novina ...
Ако Путник погледа Адресар Београда за 1912. годину, наћи ће да је удова Пата Гарашанинова била власница куће у Кнез Михаиловом венцу број 9. Пошто је та улица, данас Париска, имала само једну страну, то би значило да је то било девето двориште од угла Париске и Симе Марковића. Мислим да је имање Гарашанина излазило у једну уличицу која је била између Париске и Краља Петра, нешто као Рајићева (Танаска Рајића). У том крају је био и неки суд...
А можда ја само халуцинирам.
Ако је опис, који је навео Касина, тачан, онај спровод је кренуо од Саборне цркве улицом Симе Марковића до угла где би по мом сећању требало да буде Сува чесма, а онда узбрдо Париском до куће Гарашанинове...
Влада је изгледа кренуо да чита Полексијину књигу о београдским поселима, па нас пропитује о томе.
Кућа Јеврема и Томаније Обреновић је била на углу Крунске и Милошеве (Томанијино ћоше).
Корекције. Пата Гарашанин није жена Илије Гарашанина, пошто се ова звала Софија-Сока и умрла је 1894, па није могла бити у агресару из 1912. Није ни жена Милутина Гарашанина, пошто се ова звала Јулка. Затим, број 9 Кнез Михаиловог венца налазио се скроз доле код хотела Национал, пошто су бројеви почињали од Карађорђеве, па није било никакве везе са Симе Марковића. И још, Пата није 1912. живела на имању Гарашанина, већ, гле чуда, у згради чији је власник тада био Никола Пашић.
И ко је уопште та Пата?
... to bi bilo mesto (da li i kuća ?) u kojoj je neko vreme bilo i Englesko poslanstvo ...
A gde je onda kuća Jevreme Obrenovića..........
A
[/quote]
... Vlado, sam si o tome postovao davnijeh godina još na onom forumu 14. decembra 2008.g, sa sve crtežima Kanica i skicom kuće Jevrema Obrenovića (SSC str. 70) :
KUĆA JEVREMA OBRENOVIĆA
Rođeni brat kneza Miloša i sticajem istorijskih okolnosti deda Kralja Milana, gospodar Jevrem Obrenović, postao je posle preseljenja iz Šapca Gubernator Beograda, i tu za sebe i svoju veliku porodicu, suprugu Tomaniju i sedam ćerki i sina Miloša, podigao na onda prestižnoj Velikoj pijaci, na broju 7, danas Studentskom trgu, svoju veliku kuću. Zgradu je četrdesetih godina XIX veka zidao, izgleda, Karel Arent u klasicističkom duhu sa prozorima u jednostavnim neorenesansnim okvirima. Ono što ovo zdanje čini zanimljivim su, kako ističe M. Rotar-Blagojević, "istaknuti otvori na spratu rozalita, koji su bili flankirani korintskim pilastrima, završeni polukružnim lukom i uokvireni dekorativnim okvirima i profilisanim arhivolima".
... za ovu priliku samo dve na kojima se sa krajnje desne strane vidi gospodska kuća gospodara Jevrema ...
sedeljke u Beogradu
U kući Milana Đ. Milićevića, poznatog javnog i kulturnog radnika druge polovine XIX veka, organizovane su najpoznatije sedeljke u Beogradu. U istoj epohi bile su poznate i sedeljke u Garašaninov kući u koju se okupljali uglavnom političari, i u domu porodice Ilić, iz koje je potekao i slavni pesnik Vojislav, koje su vremenom postale prave kulturne institucije poznate i pod imenom "književni salon Ilića", koji je okupljao najpoznatije pisce i umetnike Srbije i Beograda. (Aleksandra Vuletić, Porodica u Srbiji sredinom XIX veka, st. 70)
А где су тачно ове куће?
Милићевићева се налазила у Цетињској, али не знам који део или број.
Илије Гарашанина - хм, помињао се Зерек, тј. Дубровачка... Његов син Милутин становао је у Кнез Михаиловој...
Кућа Илића се налазила на крају Далматинске, преко пута Седам Шваба. Имамо фотографије.
... ako me sećanje ne vara, na Zereku su bili dućani u vlasništvu Garašanina ...
... ponekad i sećanje ne vara
... rođeni brat Ilije Garašanina Mijailo (Mihailo) imao je kuću na Zereku, u Čaršiji, nekadašnjoj Glavnoj, danas Kralja Petra ... btw. to je bila prva državna apoteka u Beogradu ...
... a evo i oglasa iz 1853. godine, takođe iz Srpskih novina ...
... kad sam već tu ne mogu a da ne primetim da Kizzoni stavlja baš fine fotke, ne mislim samo na ovu, nego i na brojne prethodne