Trebalo bi da jeste. Samo je ispred glavnog ulaza verovatno kasnije stavljena betonska nadsresnica.
Није само надстрешница, после рата је некоме пало на памет оно што никоме није.
Висина приземља је смањена изливањем плоче тј. формирањем етаже која је као прозоре добила горње зоне првобитних портала.
Da li si siguran? Na fotografiji iz vremena I svetskog rata na kojoj se vidi zgrada u izgradnji se vidi već postavljena etaža, upravo u visini ovih prozora.
U prostoru knjižare "Akademija" (ugao Kneza i Đure Jakšića) u prizemlju, postoji i "galerija", ali i to je ispod ovih prozora, i prostire se duž zidova.
Po sećanju, mislim da takva "galerija" postoji u i u Galeriji nauke i tehnike.
Tačno. Nije niko izlivao ploču, nego je samo uklonjena staklena oplata portala lokala sa čela betonske ploče. Danas, kad se uđe u ovaj lokal može se videti da upravo ovaj lokal ima stepenište za gornji sprat (knjižara).
Ono što je mnogo značajnije urađeno jeste da su lokali od pasaža pretvoreni u svečani ulaz Akademije nauka koja je, posle rata, iz Brankove ulice, preseljena ovde. Tada je rekonstruisano štošta, neki stanovi pretvoreni u kancelarije, ali je ponešto i sačuvano, što se može videti u traktovima (posebno iz Jakšićeve gde su sačuvana originalna stepeništa, vrata u stanove i liftovi u svom prvobitnom obliku).
Pre rata je ovo bio pasaž bio centralnom dužinom i sa dva prolaza koji se protezao od Jakšićeve do Vuka Karadžića. Sve je bilo namenjeno trgovačko-poslovno-rentijerskoj funkciji, čemu je ova palata i sagrađena. Na starim slikama može se videti da su neke od etaža izdavane i predstavništvima naftnih inostranih kompanija, a dobro je poznato da je iz palate Akademije nauka tekao program Radio Beograda do 1941. godine.
Мислио сам на улазни портал и пасаж.
На споменутој фотографији се јасно види да плоче у зони улазног портала нема али је нема ни над данашњом Галеријом САНУ.
Шта се налазило у овој згради за време окупације а шта од 1945 до 1952, када је САНУ премештена из Бранкове 15?
A da li je moguce da se proveri imenik Zemuna, mozda je ovaj broj tamo postojao...?
Ono sto me odbija od mogucnosti da je rec o Zemunu jeste ovaj cirlicni natpis: vlasti NDH su ekspresno proterale i zabranile cirilicu, a ako je ovo 1943. onda je to previse "visok" datum da ovakav natpis ostane negde u NDH.
Zato ne mogu da se otrgnem utisku da ovde imamo nesto nesvakidasnje pred sobom. I sto kaze kolega Lepigaja, ovaj miro-antik u principu daje tacne legende koliko sam kogao da shvatim. Mada, to ne mora nista da znaci... Ali, ustasa i cirlica u 43-oj, to nije uopste "redovan" istorijski okvir.
Недвосмислено се ради о Карађорђевој улици у Београду у којој је група од шесторо људи стала код уличних чистача ципела.
Видимо два припадника немачког Вермахта, два цивила и припадника Усташке војнице.
Ко је фотограф, никада нећемо сазнати али готово сам сигуран да је реч о групи људи који су заједно дошли.
Претпостављам да су усташа и цивили били под пратњом немачких војника због безбедности (самих цивила а можда и садржаја торбе коју овај скептични грчевито држи).
Домаћи клипан сигурно не би био тако присан са усташом а немачки војник не би тако помно пратио процес чишћења обуће непознатог цивила већ свог колеге.
Мислио сам на улазни портал и пасаж.
На споменутој фотографији се јасно види да плоче у зони улазног портала нема али је нема ни над данашњом Галеријом САНУ.
Шта се налазило у овој згради за време окупације а шта од 1945 до 1952, када је САНУ премештена из Бранкове 15?
Ono što mene sada više zanima je - da li je zgrada SANU građena da se u nju useli Akademija pa je to kasnilo, ili je u startu bila namenjena da donosi prihod od rentirana?
Честитке свима који су се потрудили око Карађорђеве. Тако се раде анализе!
Ево још једне фотографије са те локације (не знам када је снимљена):
Личи толико да и ја почињем да верујем да је Реља погодио, али су другачији настрешница, прозор на Битољу (сада у крст), прозор и тезга на дрвеној згради... А можда је прошло више година између фотографија, па су разлике природне.. Занимљиво.
Зато укратко - хвала, али не знам да ли се ради о др. Миливоју Петровићу.
Да ли је ово зграда Академије ... Кнез
Trebalo bi da jeste. Samo je ispred glavnog ulaza verovatno kasnije stavljena betonska nadsresnica.
Није само надстрешница, после рата је некоме пало на памет оно што никоме није.
Висина приземља је смањена изливањем плоче тј. формирањем етаже која је као прозоре добила горње зоне првобитних портала.
Da li si siguran? Na fotografiji iz vremena I svetskog rata na kojoj se vidi zgrada u izgradnji se vidi već postavljena etaža, upravo u visini ovih prozora.
U prostoru knjižare "Akademija" (ugao Kneza i Đure Jakšića) u prizemlju, postoji i "galerija", ali i to je ispod ovih prozora, i prostire se duž zidova.
Po sećanju, mislim da takva "galerija" postoji u i u Galeriji nauke i tehnike.
Tačno. Nije niko izlivao ploču, nego je samo uklonjena staklena oplata portala lokala sa čela betonske ploče. Danas, kad se uđe u ovaj lokal može se videti da upravo ovaj lokal ima stepenište za gornji sprat (knjižara).
Ono što je mnogo značajnije urađeno jeste da su lokali od pasaža pretvoreni u svečani ulaz Akademije nauka koja je, posle rata, iz Brankove ulice, preseljena ovde. Tada je rekonstruisano štošta, neki stanovi pretvoreni u kancelarije, ali je ponešto i sačuvano, što se može videti u traktovima (posebno iz Jakšićeve gde su sačuvana originalna stepeništa, vrata u stanove i liftovi u svom prvobitnom obliku).
Pre rata je ovo bio pasaž bio centralnom dužinom i sa dva prolaza koji se protezao od Jakšićeve do Vuka Karadžića. Sve je bilo namenjeno trgovačko-poslovno-rentijerskoj funkciji, čemu je ova palata i sagrađena. Na starim slikama može se videti da su neke od etaža izdavane i predstavništvima naftnih inostranih kompanija, a dobro je poznato da je iz palate Akademije nauka tekao program Radio Beograda do 1941. godine.
Мислио сам на улазни портал и пасаж.
На споменутој фотографији се јасно види да плоче у зони улазног портала нема али је нема ни над данашњом Галеријом САНУ.
Шта се налазило у овој згради за време окупације а шта од 1945 до 1952, када је САНУ премештена из Бранкове 15?
Ono sto me odbija od mogucnosti da je rec o Zemunu jeste ovaj cirlicni natpis: vlasti NDH su ekspresno proterale i zabranile cirilicu, a ako je ovo 1943. onda je to previse "visok" datum da ovakav natpis ostane negde u NDH.
Zato ne mogu da se otrgnem utisku da ovde imamo nesto nesvakidasnje pred sobom. I sto kaze kolega Lepigaja, ovaj miro-antik u principu daje tacne legende koliko sam kogao da shvatim. Mada, to ne mora nista da znaci... Ali, ustasa i cirlica u 43-oj, to nije uopste "redovan" istorijski okvir.
Недвосмислено се ради о Карађорђевој улици у Београду у којој је група од шесторо људи стала код уличних чистача ципела.
Видимо два припадника немачког Вермахта, два цивила и припадника Усташке војнице.
Ко је фотограф, никада нећемо сазнати али готово сам сигуран да је реч о групи људи који су заједно дошли.
Претпостављам да су усташа и цивили били под пратњом немачких војника због безбедности (самих цивила а можда и садржаја торбе коју овај скептични грчевито држи).
Домаћи клипан сигурно не би био тако присан са усташом а немачки војник не би тако помно пратио процес чишћења обуће непознатог цивила већ свог колеге.
Мислио сам на улазни портал и пасаж.
На споменутој фотографији се јасно види да плоче у зони улазног портала нема али је нема ни над данашњом Галеријом САНУ.
Шта се налазило у овој згради за време окупације а шта од 1945 до 1952, када је САНУ премештена из Бранкове 15?
Ono što mene sada više zanima je - da li je zgrada SANU građena da se u nju useli Akademija pa je to kasnilo, ili je u startu bila namenjena da donosi prihod od rentirana?
Честитке свима који су се потрудили око Карађорђеве. Тако се раде анализе!
Ево још једне фотографије са те локације (не знам када је снимљена):
Личи толико да и ја почињем да верујем да је Реља погодио, али су другачији настрешница, прозор на Битољу (сада у крст), прозор и тезга на дрвеној згради... А можда је прошло више година између фотографија, па су разлике природне.. Занимљиво.
Pozdrav svima ...