Музичко друштво Станковић 1910. Прво извођење Девете Бетовенове симфоније са оркестром краљеве гарде.
А о њима пише:
"Osnovano je u Beogradu 2. avgusta 1881. godine, pod imenom Crkvena pevačka družina "Kornelije". Godine 1888. donesen je statut i Društvo je promenilo ime u Pevačka družina "Stanković". Društvo je negovalo crkvenu i svetovnu muziku, pevalo u crkvi, priređivalo duhovne koncerte, izvodilo dela stranih kompozitora i narodne pesme te aktivno učestvovalo u javnom muzičkom životu. Na programima su preovlađivala dela stranih kompozitora. Veoma kratko vreme (1884) horovođa je bio Stevan Mokranjac. Hor je nastupao i po okolnim gradovima, a pod vođstvom horovođe V. N. Štirskog gostovao je u Budimpešti. Tada se javlja ideja o osnivanju doma i škole, što će se kasnije i ostvariti.
Do naglog uspona društva došlo je 1904, kada je za horovođu došao Stanislav Binički. Na programima su se pored nacionalnih dela nalazile i značajne vokalno-instrumentalne kompozicije, tada prvi put izvedene u Beogradu. Hor je 1907. izveo na javnim koncertima "Sedam reči Hristovih" J. Hajdna i "Osmi" koncert D. S. Bortnjanskog (sa sto pevača i 60 instrumentalista). Sledeće godine na programu je bio oratorijum "Stvaranje sveta" J. Hajdna, a zatim su sledili koncerti u čast godišnjica pojedinih kompozitora (Glinke, Čajkovskog) ili su obuhvatili scene i fragmente iz opera.
Vrhunac uspona predstavljalo je izvođenje "Devete simfonije" L. van Betovena sa Orkestrom Kraljeve garde (1910). Zatim je usledio "Božićni oratorijum" J. S. Baha i turneja u Odesu (1911). Te su godine otvoreni Društveni dom i Muzička škola. Za vreme Prvog svetskog rata hor je pevao u crkvi pod upravom Miroslave Binički. Posle rata, ponovo sa horovođom S. Biničkim, hor je bio na turnejama u Čehoslovačoj, Francuskoj i Bugarskoj. Godine 1921. predsednik društva postao je Branislav Nušić, a horovođa Hinko Maržinec. Statutom od 5. jula 1924. godine družina je dobila naziv Muzičko društvo "Stanković". Teška materijalna situacija i pogrešna politika uprave dovela je Društvo do stagnacije u vreme kada je horovođa, dirigent orkestra i direktor škole bio Petar Krstić. Delatnost hora u tom vremenu svodila se na pevanje u crkvi…."
Srpsko lekarsko drustvo (SLD) izdalo je knjizicu o zivotu Dr Svetislava Stefanovica (SS). Jedan od autora je i njegova unuka G-dja Ivana Stefanovic. Dr SS je ubijen sa tzv. "prvih 105" neprijatelja naroda. Oni su "pod hitno" streljani u Beogradu vec 24. oktobra, 1944g. Interesno je da su njihova imena objavljena u dnevnom listu sa obrazlozenjem presude vojnog suda - "neprijatelji naroda". Doduse, u knjizici se navodi da je dr SS saradjivao u vladi M. Nedica, da je bio s ekipom nemackih patologa da istrazi uzroke poznate masovne grobnice u Vinici. Kada se vratio, u beogradskim novinama optuzio je Ruse za ta streljanja. Staljin je to negirao ali mnogo kasnije Rusi su priznali da su pocinitelji.
U ovoj knjizici (koja je izdata da bi se rehabilitovao Dr SS jer glava svakako nije trebala da mu leti zbog ovih aktivnosti) postoje fotografije od interesa za Forum pa neke dole donosim.
Pozdrav svima ...
Браво, Дорћолац, решена је загонетка. Али, јавила се нова: шта је било с тим спомеником? Да није постављен негде другде?
Па зар нам Београдска тврђава није послао фотографије тог споменика постављеног на Новом гробљу?
Браво, Дорћолац, решена је загонетка. Али, јавила се нова: шта је било с тим спомеником? Да није постављен негде другде?
Па зар нам Београдска тврђава није послао фотографије тог споменика постављеног на Новом гробљу?
Тако је, извињавам се.
Pozdrav svima ...
Pozdrav svima ...
А о њима пише:
"Osnovano je u Beogradu 2. avgusta 1881. godine, pod imenom Crkvena pevačka družina "Kornelije". Godine 1888. donesen je statut i Društvo je promenilo ime u Pevačka družina "Stanković". Društvo je negovalo crkvenu i svetovnu muziku, pevalo u crkvi, priređivalo duhovne koncerte, izvodilo dela stranih kompozitora i narodne pesme te aktivno učestvovalo u javnom muzičkom životu. Na programima su preovlađivala dela stranih kompozitora. Veoma kratko vreme (1884) horovođa je bio Stevan Mokranjac. Hor je nastupao i po okolnim gradovima, a pod vođstvom horovođe V. N. Štirskog gostovao je u Budimpešti. Tada se javlja ideja o osnivanju doma i škole, što će se kasnije i ostvariti.
Do naglog uspona društva došlo je 1904, kada je za horovođu došao Stanislav Binički. Na programima su se pored nacionalnih dela nalazile i značajne vokalno-instrumentalne kompozicije, tada prvi put izvedene u Beogradu. Hor je 1907. izveo na javnim koncertima "Sedam reči Hristovih" J. Hajdna i "Osmi" koncert D. S. Bortnjanskog (sa sto pevača i 60 instrumentalista). Sledeće godine na programu je bio oratorijum "Stvaranje sveta" J. Hajdna, a zatim su sledili koncerti u čast godišnjica pojedinih kompozitora (Glinke, Čajkovskog) ili su obuhvatili scene i fragmente iz opera.
Vrhunac uspona predstavljalo je izvođenje "Devete simfonije" L. van Betovena sa Orkestrom Kraljeve garde (1910). Zatim je usledio "Božićni oratorijum" J. S. Baha i turneja u Odesu (1911). Te su godine otvoreni Društveni dom i Muzička škola. Za vreme Prvog svetskog rata hor je pevao u crkvi pod upravom Miroslave Binički. Posle rata, ponovo sa horovođom S. Biničkim, hor je bio na turnejama u Čehoslovačoj, Francuskoj i Bugarskoj. Godine 1921. predsednik društva postao je Branislav Nušić, a horovođa Hinko Maržinec. Statutom od 5. jula 1924. godine družina je dobila naziv Muzičko društvo "Stanković". Teška materijalna situacija i pogrešna politika uprave dovela je Društvo do stagnacije u vreme kada je horovođa, dirigent orkestra i direktor škole bio Petar Krstić. Delatnost hora u tom vremenu svodila se na pevanje u crkvi…."
Srpsko lekarsko drustvo (SLD) izdalo je knjizicu o zivotu Dr Svetislava Stefanovica (SS). Jedan od autora je i njegova unuka G-dja Ivana Stefanovic. Dr SS je ubijen sa tzv. "prvih 105" neprijatelja naroda. Oni su "pod hitno" streljani u Beogradu vec 24. oktobra, 1944g. Interesno je da su njihova imena objavljena u dnevnom listu sa obrazlozenjem presude vojnog suda - "neprijatelji naroda". Doduse, u knjizici se navodi da je dr SS saradjivao u vladi M. Nedica, da je bio s ekipom nemackih patologa da istrazi uzroke poznate masovne grobnice u Vinici. Kada se vratio, u beogradskim novinama optuzio je Ruse za ta streljanja. Staljin je to negirao ali mnogo kasnije Rusi su priznali da su pocinitelji.
U ovoj knjizici (koja je izdata da bi se rehabilitovao Dr SS jer glava svakako nije trebala da mu leti zbog ovih aktivnosti) postoje fotografije od interesa za Forum pa neke dole donosim.
Dr Svetislav Stefanovic i Svetozar Corovic: ::
Dr. Svetislav Stefanovic, supruga Milana i sin Pavle.