Misliš na ovim šlepovima koji su služili za pristan?
Pa tu je uvek neko morao da bude, nisam siguran da su tu živele porodice kao što je bio slučaj sa šlepovima koji su služili za prevoz tovara.
Na šlepovima su često živele čitave porodice krmanoša, što se videlo po vešu i belim čaršavima koji su se vijorili po štrikovima razapetim po palubi. Žene krmanoša su na zadnjoj palubi, na smederevcu, preko leta spremale ručak, a ujesen pržile paprike. U kasnu jesen šlepovi bi „išli na spavanje” u zimovnik.
Да ли су се ове зграде на обали, налазиле на месту садашњег травњака између Карађорђеве и садашње обале Саве?
Na ovoj fotografiji iz vazduha se vidi zabijanje "talpi" koje i danas formiraju desnu obalu Save i pristaniše duž Beton hale pa do Brankovog mosta.
Ovi radovi nisu završeni do rata, od prilike stalo se baš na istom ovom mestu koje se vidi na fotografiji, i po nekim snimcima lošeg kvaliteta bih zaključio da su završeni tek nakon rata.
Misliš na ovim šlepovima koji su služili za pristan?
Pa tu je uvek neko morao da bude, nisam siguran da su tu živele porodice kao što je bio slučaj sa šlepovima koji su služili za prevoz tovara.
Na šlepovima su često živele čitave porodice krmanoša, što se videlo po vešu i belim čaršavima koji su se vijorili po štrikovima razapetim po palubi. Žene krmanoša su na zadnjoj palubi, na smederevcu, preko leta spremale ručak, a ujesen pržile paprike. U kasnu jesen šlepovi bi „išli na spavanje” u zimovnik.
Ovako: u Godišnjaku Muzeja Grada Beograda, br. 59, sam pročitao razgovore sa svedocima bombardovanja aprila 1941.
Jedna od intervjuisanih osoba je ispričala kao su živeli na "šteku" - pontonu sa kabinom (kućicom u kojoj je ta porodica stanovala) - koji je bio privezan za obalu pored Mosta kralja Aleksandra.
Слава Радио Београда Свети Јован Златоусти, 26. новембра 1940. године
На слици: Патријарх српски Гаврило, директор Радио Београда Станислав Краков (x), министар правде др Лазар Марковић (xx)
(са фб)
Ovaj studio i prostor volšebno je "pušten niz vodu" od strane RTS-a, prošle godine, pod izgovorom da se vraća starim vlasnicima (!).
Bio je jedini preostali predratni studio Radio Beograda i mesto sa kojeg se stvarala i izvodila istorija, pre i posle rata (studio 10).
Nažalost, nama to nije bilo potrebno...
То је онда у згради у Македонској, не у данашњем Радио Београду, зар не?
Драго ми је да вас поново видим овде. Заиста је било крајње време да се заврши овај принудни одмор форума. Видим да смо га се сви зажелели!
Ма шта је то за нас. Мислим, имамо ми још старијих зграда од најстарије! Не могу да кривим инвеститоре, та кућа изгледа тако да би се већина обрадовала да је сруше, али што нема никога надлежног да од ње направи нешто - то је већ друга ствар.
Ретко виђен угао. Поглед на Западни Врачар са старе звездарнице. По средини фотке је богословија, на месту данашњег старог ДИФ-а. Лево је Дом за напуштену децу (и данас у неизмењеном стању у Улици Светозара Марковића).
Ово ће дакле бити на месту потоње Палате "Риунионе", на углу Чика Љубине и Обилићевог венца. И овај угао смо само ретко виђали а никада из овакве близине и са столовима посластичарнице, барем се ја не сећам. Јако лепо, хвала!
Ako dobro pamtim, do kraja 60/ih vozila GSP-a su bila u tradicionalnoj Ceveno-bez shemi farbanja.
Pocetkom 70/ih pocinje prefarbavanje vozila u zelenu shemu po uzoru na novopristigle autobuse iz Britanije.
Na fotografiji snimljenoj kod bolnice Sv.Sava, sva vozila su u zelenoj shemi boja, sto ce reci da
je to vec sredina 70/ih... Ona kod pristanista je zasigurno koju godinu starija..
Ako sam negde pogresio, ispravice me g.CKD-KT-4
A tih 60-ih na zeleznickoj stanici Beograd bese ovako..
Возила / аутобуси лејланд су дошли 1961. године када је изложен на сајму технике.
Од укупно 160 поручених, 36 првих је стигло те године а остатак током прве половине 1962.
Pozdrav svima ...
Питање.
Да ли су се ове зграде на обали, налазиле на месту садашњег травњака између Карађорђеве и садашње обале Саве?
Misliš na ovim šlepovima koji su služili za pristan?
Pa tu je uvek neko morao da bude, nisam siguran da su tu živele porodice kao što je bio slučaj sa šlepovima koji su služili za prevoz tovara.
Na šlepovima su često živele čitave porodice krmanoša, što se videlo po vešu i belim čaršavima koji su se vijorili po štrikovima razapetim po palubi. Žene krmanoša su na zadnjoj palubi, na smederevcu, preko leta spremale ručak, a ujesen pržile paprike. U kasnu jesen šlepovi bi „išli na spavanje” u zimovnik.
Питање.
Да ли су се ове зграде на обали, налазиле на месту садашњег травњака између Карађорђеве и садашње обале Саве?
Na ovoj fotografiji iz vazduha se vidi zabijanje "talpi" koje i danas formiraju desnu obalu Save i pristaniše duž Beton hale pa do Brankovog mosta.
Ovi radovi nisu završeni do rata, od prilike stalo se baš na istom ovom mestu koje se vidi na fotografiji, i po nekim snimcima lošeg kvaliteta bih zaključio da su završeni tek nakon rata.
Misliš na ovim šlepovima koji su služili za pristan?
Pa tu je uvek neko morao da bude, nisam siguran da su tu živele porodice kao što je bio slučaj sa šlepovima koji su služili za prevoz tovara.
Na šlepovima su često živele čitave porodice krmanoša, što se videlo po vešu i belim čaršavima koji su se vijorili po štrikovima razapetim po palubi. Žene krmanoša su na zadnjoj palubi, na smederevcu, preko leta spremale ručak, a ujesen pržile paprike. U kasnu jesen šlepovi bi „išli na spavanje” u zimovnik.
Ovako: u Godišnjaku Muzeja Grada Beograda, br. 59, sam pročitao razgovore sa svedocima bombardovanja aprila 1941.
Jedna od intervjuisanih osoba je ispričala kao su živeli na "šteku" - pontonu sa kabinom (kućicom u kojoj je ta porodica stanovala) - koji je bio privezan za obalu pored Mosta kralja Aleksandra.
На слици: Патријарх српски Гаврило, директор Радио Београда Станислав Краков (x), министар правде др Лазар Марковић (xx)
(са фб)
Ovaj studio i prostor volšebno je "pušten niz vodu" od strane RTS-a, prošle godine, pod izgovorom da se vraća starim vlasnicima (!).
Bio je jedini preostali predratni studio Radio Beograda i mesto sa kojeg se stvarala i izvodila istorija, pre i posle rata (studio 10).
Nažalost, nama to nije bilo potrebno...
То је онда у згради у Македонској, не у данашњем Радио Београду, зар не?
Драго ми је да вас поново видим овде. Заиста је било крајње време да се заврши овај принудни одмор форума. Видим да смо га се сви зажелели!
Neće biti nikakve nadgradnje, hvala Bogu.
Ма шта је то за нас. Мислим, имамо ми још старијих зграда од најстарије! Не могу да кривим инвеститоре, та кућа изгледа тако да би се већина обрадовала да је сруше, али што нема никога надлежног да од ње направи нешто - то је већ друга ствар.
Ретко виђен угао. Поглед на Западни Врачар са старе звездарнице. По средини фотке је богословија, на месту данашњег старог ДИФ-а. Лево је Дом за напуштену децу (и данас у неизмењеном стању у Улици Светозара Марковића).
Ово ће дакле бити на месту потоње Палате "Риунионе", на углу Чика Љубине и Обилићевог венца. И овај угао смо само ретко виђали а никада из овакве близине и са столовима посластичарнице, барем се ја не сећам. Јако лепо, хвала!
Pocetkom 70/ih pocinje prefarbavanje vozila u zelenu shemu po uzoru na novopristigle autobuse iz Britanije.
Na fotografiji snimljenoj kod bolnice Sv.Sava, sva vozila su u zelenoj shemi boja, sto ce reci da
je to vec sredina 70/ih... Ona kod pristanista je zasigurno koju godinu starija..
Ako sam negde pogresio, ispravice me g.CKD-KT-4
A tih 60-ih na zeleznickoj stanici Beograd bese ovako..
Возила / аутобуси лејланд су дошли 1961. године када је изложен на сајму технике.
Од укупно 160 поручених, 36 првих је стигло те године а остатак током прве половине 1962.
Подаци одавде
Клик на линК
http://www.autoslavia.com/lejland-je-stara-gradska-faca/#.VIWtL1BdX6E
Дакле зелена боја на возилима ГСП-а су кренула почетком 60'тих а не 70'тих.