Šta se pevalo od šlagera 1943. i 1944. godine (pozajmljeno sa sajta Stari gramofon):
Mnogi su ostavili kosti u tom Borskom rudniku. Moj deda je uspeo da nekako pobegne iz tog užasa.
Inače i sam autor pesme "Ne brini majčice mila" , Aleksandar Đukić, je tamo, očigledno proveo neko vreme.
"Slager nastao u vreme Drugog svetskog rata poznat i pod naslovom „Pesma za Bor". Autor je Aleksandar Đukić, obveznik radne službe Borskog rudnika. Numera je korišćena u filmu " Balkan Ekspres 2" gde Anica Dobra tumači lik Lili"
Koliko mi je poznato, u direktnim prenosima iz Bora, ovu pesmu pevali su Vojin Popović i Voja Milanović.
Knjiga DŽez u Srbiji M. Blama ima prateći CD sa muzikom. Jedna od numera je i "Ne brini majčice mila". Mislim da je izvodi baš Vojin Popović. Inače knjigu možete pozajmiti iz Gradske biblioteke.
Elem, meni su poznata dva "industrijska" koloseka tramvajska na Dorćolu.
Prvi je ovaj crveni, kojim se dopremao ugalj sa pristaništa dunavskog u el. centralu (staru), videli smo pre par nedelja tramvaj sa prikolicom kojim su Austrijanci dopremali ugalj.
Drugi je plavi, preko koga su novi tramvaji, koji su dopremani na železničkim vagonima do Donjeg grada, šlepani u depo po stuštanju sa železničkih vagona.
Ovo što je ljubičasto precrtano (za sada) mislim da nije ni postojalo, već da je pogrešno ucrtano, umesto plavog koloseka (metarskog).
Knjiga DŽez u Srbiji M. Blama ima prateći CD sa muzikom. Jedna od numera je i "Ne brini majčice mila". Mislim da je izvodi baš Vojin Popović. Inače knjigu možete pozajmiti iz Gradske biblioteke.
Hvala mnogo, učestovoao sam u toj knjizi sa prilozima, a zaslužan sam što su iskopani i oni prvi snimci srpskog džeza, pronađeni u Budimpešti :)
Три фотографије које приказују раднике који обрађују камен за неку зграду.
По неким блоковима, чини ми се да се ради о Аграрној банци.
Међутим, овде ми је била привлачнија околина. Изгледа да се ради о Дорћолу.
На првој слици је, изгледа, иза ограде железничка пруга.
У изградњи је неки објекат, да није нека железничка станица?
На другој слици изгледа да се виде стубови који носе трамвајске жице.
Да ли је ту пролазио трамвај?
На трећој слици се види Електрична централа. Дорћол.
Овај плац, на коме се налазе камени блокови, изгледа да је у близини Дунава, и да је грађевински камен допљемљен шлеповима.
Ето занимације. Верујем да ће кратко трајати, кад га се дохвате Дорћолац, Касина, ЧКД и Железничар...
Ovo prvi put vidim, ali svašta sam viđao da je postojalo na Dorćolu u različitim vremenskim periodima. Kao gomila onih dasaka u Donjem gradu. Prazni placevi su oduvek bili interesantni za ovakve poslove. Naročito ovaj, pored same železničke i tramvajske pruge.
Mislim da kompletnu zabunu u Miloradovom postu unosi prva fotografija, čija lokacija nema dodirnih tačaka sa druge dve Dunavske. Naime na ovom nestabilnom terenu pored same vode nemoguće je praviti neki ovakav objekat, za koji inače, po uskim zalučenim prozorskim otvorima, pretpostavljam da je neka crkva ili kapela u izgradnji. Dakle, rekao bih, neki drugi klesari nego na druge, vrlo zanimljive, dve slike. Na njima vidimo zaista dorćolsku scenu. Delovi ove betonske ograde koja razdvaja Dunavsku ulicu od železničkih šina i dalje postoje. Uočavamo i naređane železničke pragove, privatne prizemne kućice i, tačno, tramvajske bandere. Očigledno, po Centrali i šinama, ovaj prostor na kome kamenoresci delaju nalazio se do same Dunavske ulice, verovatno blizu Dubrovačke. Da li su ovi kameni segmenti za Agrarnu banku, ne znam. Ličidu i lepo su brojevima obeleženi.
Mnogi su ostavili kosti u tom Borskom rudniku. Moj deda je uspeo da nekako pobegne iz tog užasa.
Inače i sam autor pesme "Ne brini majčice mila" , Aleksandar Đukić, je tamo, očigledno proveo neko vreme.
http://www.youtube.com/watch?v=FS3zAaPcg7k
"Slager nastao u vreme Drugog svetskog rata poznat i pod naslovom „Pesma za Bor". Autor je Aleksandar Đukić, obveznik radne službe Borskog rudnika. Numera je korišćena u filmu " Balkan Ekspres 2" gde Anica Dobra tumači lik Lili"
Koliko mi je poznato, u direktnim prenosima iz Bora, ovu pesmu pevali su Vojin Popović i Voja Milanović.
Knjiga DŽez u Srbiji M. Blama ima prateći CD sa muzikom. Jedna od numera je i "Ne brini majčice mila". Mislim da je izvodi baš Vojin Popović. Inače knjigu možete pozajmiti iz Gradske biblioteke.
Elem, meni su poznata dva "industrijska" koloseka tramvajska na Dorćolu.
Prvi je ovaj crveni, kojim se dopremao ugalj sa pristaništa dunavskog u el. centralu (staru), videli smo pre par nedelja tramvaj sa prikolicom kojim su Austrijanci dopremali ugalj.
Drugi je plavi, preko koga su novi tramvaji, koji su dopremani na železničkim vagonima do Donjeg grada, šlepani u depo po stuštanju sa železničkih vagona.
Ovo što je ljubičasto precrtano (za sada) mislim da nije ni postojalo, već da je pogrešno ucrtano, umesto plavog koloseka (metarskog).
Toliko od mene. :)
Knjiga DŽez u Srbiji M. Blama ima prateći CD sa muzikom. Jedna od numera je i "Ne brini majčice mila". Mislim da je izvodi baš Vojin Popović. Inače knjigu možete pozajmiti iz Gradske biblioteke.
Hvala mnogo, učestovoao sam u toj knjizi sa prilozima, a zaslužan sam što su iskopani i oni prvi snimci srpskog džeza, pronađeni u Budimpešti :)
Za Henrijet..1937 god............
hvala :D
Krle, za to prezime sam cula kao i za Dimitrija i Olgu Glinski.
Pretpostavljam da su bili rod.
Da li postoji bilo kakva fotografija te vile? Ili bar jos koji podatak ?
Hvala puno !
g-dina Krleta, jos uvek nema....
.
Ово је данашњи Морнар (Дечанска 2)... Како ли је стао оволики биг бенд у онако малу кафану!?
По неким блоковима, чини ми се да се ради о Аграрној банци.
Међутим, овде ми је била привлачнија околина. Изгледа да се ради о Дорћолу.
На првој слици је, изгледа, иза ограде железничка пруга.
У изградњи је неки објекат, да није нека железничка станица?
На другој слици изгледа да се виде стубови који носе трамвајске жице.
Да ли је ту пролазио трамвај?
На трећој слици се види Електрична централа. Дорћол.
Овај плац, на коме се налазе камени блокови, изгледа да је у близини Дунава, и да је грађевински камен допљемљен шлеповима.
Ето занимације. Верујем да ће кратко трајати, кад га се дохвате Дорћолац, Касина, ЧКД и Железничар...
Ovo prvi put vidim, ali svašta sam viđao da je postojalo na Dorćolu u različitim vremenskim periodima. Kao gomila onih dasaka u Donjem gradu. Prazni placevi su oduvek bili interesantni za ovakve poslove. Naročito ovaj, pored same železničke i tramvajske pruge.
Mislim da kompletnu zabunu u Miloradovom postu unosi prva fotografija, čija lokacija nema dodirnih tačaka sa druge dve Dunavske. Naime na ovom nestabilnom terenu pored same vode nemoguće je praviti neki ovakav objekat, za koji inače, po uskim zalučenim prozorskim otvorima, pretpostavljam da je neka crkva ili kapela u izgradnji. Dakle, rekao bih, neki drugi klesari nego na druge, vrlo zanimljive, dve slike. Na njima vidimo zaista dorćolsku scenu. Delovi ove betonske ograde koja razdvaja Dunavsku ulicu od železničkih šina i dalje postoje. Uočavamo i naređane železničke pragove, privatne prizemne kućice i, tačno, tramvajske bandere. Očigledno, po Centrali i šinama, ovaj prostor na kome kamenoresci delaju nalazio se do same Dunavske ulice, verovatno blizu Dubrovačke. Da li su ovi kameni segmenti za Agrarnu banku, ne znam. Ličidu i lepo su brojevima obeleženi.
Da nije ovo Crkva Sv. Marka?