Hvala na odgovoru.
Mene zanimaj usamo činjenice, ne želim niti sam kompetentan da dajem za pravo ili da kritikujem rekonstrukciju.
Da li je lim kupole ranije bio premazan? Na obojenim razglednicama je prikazan u nekoj tamnijoj boji (uzima sa rezervom, sigurno je umetnička sloboda).
Takođe, prostom pretragom po internetu se vidi boja kupole pre i tokom širenja korozije.
To nije boja brušenog poliranog metala. Iskreno (a sramota me je da priznam) ne znam kao se ponaša pocinkovani lim izložen vazduhu, zagađenju i padavinama.
I još nešto, listanjem fotografija koje se mogu naći na interentu, kao i na Google Earth hronologiji, ne moeže a da se ne primeti da je korozija na kupoli napredovala tek počev od 2000-te godine...
Na pocinkovanom limu se tokom vremena stvori oksid, pa od srebrnasto-plavkaste nijanse kakvu ima pri postavljanju on poprimi mrko sivu "patinu". A nadalje, hemijski procesi najčešće razgrade njegovu cinkanu košuljicu i dopru do čeličnog jezgra, kada počne da korodira i potpuno razjede gornju zaštitu.
Ako govorimo o autentičnosti prekrivanja, onda je kupolu trebalo prekriti istovetnim limom, a svu dekoraciju slemena, uvala, i ostalog što se zateklo, potrebno je replicirati kako je i izgledalo originalu. (alternativno, mogle su se ovakve kupole pokrivati i bakrom, mada je on, zbog svoje skupoće bio rezervisan samo za najskuplje objekte - da li je Beogradska zadruga bila prekrivena bakarnim limom u originalu, nije mi poznato, a to se može ustanoviti samo iz originalnih projekata, tehničkog opisa - pri čemu opet, ne znamo da li je sve izvođeno po planu - i fotografija , koje nažalost ne kazuju mnogo zbog monohromatske svoje prirode).
Umesto toga dobili smo čišćenje postojećeg lima i mazanje zaštitnom odvratnom bojom monolitnog jednoličnog tona koja ne služi na čast onima koji su radili ovu rekonstrukciju.
No, imajući u vidu kako se sa ovom zgradom postupalo više od pet decenija i posebno u poslednje dve, kao i na koji način su izvođene pojedine rekonstrukcija najznačajnijih objekata u gradu (Patrijaršija itd), ništa me više ne čudi.
O ovome je, takođe, već bilo reči. Levo je Dom Vinara (trgovca Ilije Jovičića) u Dušanovoj 4 , malo dalje, preko puta je Dom sv. Save, tu nema zabune. Bolnica je mnoooogo dalje.
O ovome je, takođe, već bilo reči. Levo je Dom Vinara (trgovca Ilije Jovičića) u Dušanovoj 4 , malo dalje, preko puta je Dom sv. Save, tu nema zabune. Bolnica je mnoooogo dalje.
Ocito, da nisam bio na casu (kao ni za Santicevu # 1 i "Dva papagaja"). Ovo je pravo razjasnjenje. Fala. Pozdrav, ...
Zamolio bih Milorada i sve druge koji bi mogli da pomognu. Gimnastičko društvo "Soko" koje je osnovano 1892 god. je imalo letnje vežbalište na praznom placu između Jugovićeve i Simine, ispod zgrade Klasne lutrije.
U velikoj sam dilemi da li se on nalazio na placu broj 1 ili placu broj 2. Mesto je jako važno zbog eventualnog postavljanja ploče na mestu gde se nalazilo letnje vežbalište. Upava je bila na mestu kafane "Imperijal" pre rušenja. Na Ovom Panoramskom snimku se vide ta dva placa, ali mi se čini da je slikano negde 20 god. ranije. Kada su zidane zgrade na placu 1 i 2 i ponovo rušene, 1896 godina je bitna za ovaj slučaj. Molim za pomoć i objašnjenje. Ovde se nevidi Hotel Makedonija.
U pozadini desno vidi se Varoska Bolnica.
U prvom planu, u donjem desnom uglu vidi se samo krov "Makedonije".
Hvala Grku na pomoći. Ako saznam kada su građene zgrade u Knjeginje Ljubice br.5 (plac 1) i preko puta na br 10,12. (plac 2),i ugao sa Jugovićevom br.3, ja sam rešio problem,ili bar mislim da sam rešio zagonetku?
Hvala Grku na pomoći. Ako saznam kada su građene zgrade u Knjeginje Ljubice br.5 (plac 1) i preko puta na br 10,12. (plac 2),i ugao sa Jugovićevom br.3, ja sam rešio problem,ili bar mislim da sam rešio zagonetku?
Zgrada Tehničke direkcije beogradske opštine, plac broj 1 zidana je iz nekoliko navrata: krajem XIX i početkom XX veka, potom tridesetih, a delom i u toku okupacije (proširenje ka Jugovićevoj).
Zgrada na uglu Braće Jugovića i Knj. Ljubice sazidana je 1940. godine (arh. Miloš Lazarević).
Zgrada u Knjeginje Ljubice 12 oko 1935. (arh. Jovan Jovanović).
Zgrada na uglu Knj. Ljubice i Simine 1938. (arh. Josif Najman)
Ne razumem se u gimnatiku i sokole ich, ali vidim po netu da je Gim.drustvo Dusan Silni osnovano iste godine (da nije to jedno te isto?), a ova zgrada mi lici pomalo na zgradu na placu 1, pa ako moze nekom da pomogne...
Hvala na odgovoru.
Mene zanimaj usamo činjenice, ne želim niti sam kompetentan da dajem za pravo ili da kritikujem rekonstrukciju.
Da li je lim kupole ranije bio premazan? Na obojenim razglednicama je prikazan u nekoj tamnijoj boji (uzima sa rezervom, sigurno je umetnička sloboda).
Takođe, prostom pretragom po internetu se vidi boja kupole pre i tokom širenja korozije.
To nije boja brušenog poliranog metala. Iskreno (a sramota me je da priznam) ne znam kao se ponaša pocinkovani lim izložen vazduhu, zagađenju i padavinama.
I još nešto, listanjem fotografija koje se mogu naći na interentu, kao i na Google Earth hronologiji, ne moeže a da se ne primeti da je korozija na kupoli napredovala tek počev od 2000-te godine...
Na pocinkovanom limu se tokom vremena stvori oksid, pa od srebrnasto-plavkaste nijanse kakvu ima pri postavljanju on poprimi mrko sivu "patinu". A nadalje, hemijski procesi najčešće razgrade njegovu cinkanu košuljicu i dopru do čeličnog jezgra, kada počne da korodira i potpuno razjede gornju zaštitu.
Ako govorimo o autentičnosti prekrivanja, onda je kupolu trebalo prekriti istovetnim limom, a svu dekoraciju slemena, uvala, i ostalog što se zateklo, potrebno je replicirati kako je i izgledalo originalu. (alternativno, mogle su se ovakve kupole pokrivati i bakrom, mada je on, zbog svoje skupoće bio rezervisan samo za najskuplje objekte - da li je Beogradska zadruga bila prekrivena bakarnim limom u originalu, nije mi poznato, a to se može ustanoviti samo iz originalnih projekata, tehničkog opisa - pri čemu opet, ne znamo da li je sve izvođeno po planu - i fotografija , koje nažalost ne kazuju mnogo zbog monohromatske svoje prirode).
Umesto toga dobili smo čišćenje postojećeg lima i mazanje zaštitnom odvratnom bojom monolitnog jednoličnog tona koja ne služi na čast onima koji su radili ovu rekonstrukciju.
No, imajući u vidu kako se sa ovom zgradom postupalo više od pet decenija i posebno u poslednje dve, kao i na koji način su izvođene pojedine rekonstrukcija najznačajnijih objekata u gradu (Patrijaršija itd), ništa me više ne čudi.
Zamolio bih Milorada i sve druge koji bi mogli da pomognu. Gimnastičko društvo "Soko" koje je osnovano 1892 god. je imalo letnje vežbalište na praznom placu između Jugovićeve i Simine, ispod zgrade Klasne lutrije.
U velikoj sam dilemi da li se on nalazio na placu broj 1 ili placu broj 2. Mesto je jako važno zbog eventualnog postavljanja ploče na mestu gde se nalazilo letnje vežbalište. Upava je bila na mestu kafane "Imperijal" pre rušenja. Na Ovom Panoramskom snimku se vide ta dva placa, ali mi se čini da je slikano negde 20 god. ranije. Kada su zidane zgrade na placu 1 i 2 i ponovo rušene, 1896 godina je bitna za ovaj slučaj. Molim za pomoć i objašnjenje. Ovde se nevidi Hotel Makedonija.
Zgrada Tehničke direkcije beogradske opštine, plac broj 1 zidana je iz nekoliko navrata: krajem XIX i početkom XX veka, potom tridesetih, a delom i u toku okupacije (proširenje ka Jugovićevoj).
Zgrada na uglu Braće Jugovića i Knj. Ljubice sazidana je 1940. godine (arh. Miloš Lazarević).
Zgrada u Knjeginje Ljubice 12 oko 1935. (arh. Jovan Jovanović).
Zgrada na uglu Knj. Ljubice i Simine 1938. (arh. Josif Najman)
У, одлична! Цара Уроша 60, дунавски крај, вероватно на углу са Деспота Ђурђа.
"Terazije, samo četiri dana pre sudbonosnih dvadesetsedmomartovskih dešavanja 1941, zahvaljujemo na fotografijama Srboljubu Kolačeku"
У, одлична! Цара Уроша 60, дунавски крај, вероватно на углу са Деспота Ђурђа.
Putniče, ako je od neke koristi, evo ponovljene slike Cara Uroša koja bi trebala da bude pogled duž ove ulice ka Solunskoj.
Možda se mogu uhvatiti neke perspektive i zajednički detalj (ako ih ima):
Sve ovo diskutovano je ovde:
http://politikin-zabavnik.rs/pz/content/beograd-koga-vise-nema?page=4156#comm...