Nakon 1960. godine sa mogućnošću snimanja i „skidanja” sa traka dolazi do evidentnog napretka u stilskom razumevanju džez muzike, iako ne u profesionalnim zahtevima, što može da potvrdi i pomenuta ploča Udruženja. Prva prava džez scena osnovana je 1959. godine u Domu omladine „Euridika” u Molerovoj 33, kada je ponedeljkom nastupao kvintet klaviriste Stanimira „Saše” Radojičića sa markantnom pevačicom Eti Juvan, koja se kasnije odselila u Ameriku. Sve do 1966. godine ponedeljkom su na istom mestu pravljeni džem sešni koji nisu honorisani, a bili su stvar muzičkog prestiža. Džez scenu (1958-1965) imao je i Dom Kulture „Zapadni Vračar” zaslugom službenika Nikole Jankovića, tako što je utorkom radio klub diskofila, a četvrtkom su se održavali džem sešni na kojima se kao i u „Euridici” okupljala beogradska džez elita. Izvođačke postave koje su se smenjivale kao na priredbama na pomenutim scenama bile su obično sledeće:
Kvintet Predraga Krstića „Kokana” (Ivan Solarović, i tri Bugarina koja su radila u „Kristal” baru),
Beogradski džez kvintet (Dr Miša „Debeli” Radosavljević, Dragoljub „Caki” Davidović, Dr Aleksandar Revišin „Reša”, Vojin Draškoci „Mlata” i Mirko Bogavac),
Trio Milenka Prodanovića „Prote” (Draškoci, Bogavac), i Miodrag „Biga” Milojković.
Nastupali su još i tenor-saksofonisti Mića Marković „Koltren”, pok. Vlatko Stanković, Darko Valčić i Jovan Maljoković, trubač Ivan Smodlaka, zagrebački ventil-trombonista Ića Keleman koji je služio vojsku u Beogradu (kasnije je izvršio samoubistvo), diplomirani fizičar sa Oksforda - saksofonista Pol Pinjon (1939, danas živi u Švedskoj) koji je prvi u Beogradu naginjao svesno ka „fri” džezu, jedan Šveđanin klavirista i crnac basista koji su radili u „Mažestiku”, i podmladak - klavirista Miloš Krstić, bubnjari Dragoš Zečević i Novica Novović (danas živi u Švedskoj) itd.
U vezi kluba diskofila u D.K.”Zapadni Vračar” treba spomenuti u to vreme i prvu mogućnost nabavke uvoznih američkih džez ploča kod „Jugoslovenske knjige” u palati „Albanija”, za koje je izbor pravio prefinjeni gospodin Dušan Dragović (kome se niko nije obraćao sa „druže”), inače ljubitelj klasične muzike, G.Dragović je u pomenutom klubu diskofila shvatio svu ozbiljnost džeza. Klub diskofila je radio sve do 1970. godine. Među diskofilima džeza su bili zapaženi arhitekta Dragan Tavrić, pok. fotoreporter Ivan Nikolić, Petar Kosanović „Lulaš”, Slobodan Mladenović, Dušan Milijić, Petar Petrović, Slobodan Aranđelović, Predrag Obradović, Vid Todorović i Miloš Krstić. Kasnije, sa razvojem putovanja u inostranstvo, diskofili su se pojavljivali i po manjim mestima kao što su Srđan Dimitrijević iz Leskovca i Mića Rajić iz Knjaževca.
Ovo je ugao Bulevara (levo) i Beogradske (desno).
PARTIZAN - HAJDUK , PRIVATNI I GSP TAXI
POZDRAV SVIMA ....
Nakon 1960. godine sa mogućnošću snimanja i „skidanja” sa traka dolazi do evidentnog napretka u stilskom razumevanju džez muzike, iako ne u profesionalnim zahtevima, što može da potvrdi i pomenuta ploča Udruženja. Prva prava džez scena osnovana je 1959. godine u Domu omladine „Euridika” u Molerovoj 33, kada je ponedeljkom nastupao kvintet klaviriste Stanimira „Saše” Radojičića sa markantnom pevačicom Eti Juvan, koja se kasnije odselila u Ameriku. Sve do 1966. godine ponedeljkom su na istom mestu pravljeni džem sešni koji nisu honorisani, a bili su stvar muzičkog prestiža. Džez scenu (1958-1965) imao je i Dom Kulture „Zapadni Vračar” zaslugom službenika Nikole Jankovića, tako što je utorkom radio klub diskofila, a četvrtkom su se održavali džem sešni na kojima se kao i u „Euridici” okupljala beogradska džez elita. Izvođačke postave koje su se smenjivale kao na priredbama na pomenutim scenama bile su obično sledeće:
(Slika Belosevica i Šiza)
Trio Vase Beloševića (Braca Godel „Žuti”, „Lala” Kovačev),
Trio Saše „Krabe” Radojičića (Rade Smiljanić „Kabaljero”, Lale Tošić „Cokula”),
Trio Vlade Vitasa „Glavonje” (“Džimi” Stanić ili pok. Miki „Brada”Jakovljević, Rade Milivojević „Nafta”),
Trio Miše Todorovića „Šiza” (Ljuba Gregorović „Knedla”, Dragiša Stojanović „Konj”),
Kvintet Predraga Krstića „Kokana” (Ivan Solarović, i tri Bugarina koja su radila u „Kristal” baru),
Beogradski džez kvintet (Dr Miša „Debeli” Radosavljević, Dragoljub „Caki” Davidović, Dr Aleksandar Revišin „Reša”, Vojin Draškoci „Mlata” i Mirko Bogavac),
Trio Milenka Prodanovića „Prote” (Draškoci, Bogavac), i Miodrag „Biga” Milojković.
Nastupali su još i tenor-saksofonisti Mića Marković „Koltren”, pok. Vlatko Stanković, Darko Valčić i Jovan Maljoković, trubač Ivan Smodlaka, zagrebački ventil-trombonista Ića Keleman koji je služio vojsku u Beogradu (kasnije je izvršio samoubistvo), diplomirani fizičar sa Oksforda - saksofonista Pol Pinjon (1939, danas živi u Švedskoj) koji je prvi u Beogradu naginjao svesno ka „fri” džezu, jedan Šveđanin klavirista i crnac basista koji su radili u „Mažestiku”, i podmladak - klavirista Miloš Krstić, bubnjari Dragoš Zečević i Novica Novović (danas živi u Švedskoj) itd.
U vezi kluba diskofila u D.K.”Zapadni Vračar” treba spomenuti u to vreme i prvu mogućnost nabavke uvoznih američkih džez ploča kod „Jugoslovenske knjige” u palati „Albanija”, za koje je izbor pravio prefinjeni gospodin Dušan Dragović (kome se niko nije obraćao sa „druže”), inače ljubitelj klasične muzike, G.Dragović je u pomenutom klubu diskofila shvatio svu ozbiljnost džeza. Klub diskofila je radio sve do 1970. godine. Među diskofilima džeza su bili zapaženi arhitekta Dragan Tavrić, pok. fotoreporter Ivan Nikolić, Petar Kosanović „Lulaš”, Slobodan Mladenović, Dušan Milijić, Petar Petrović, Slobodan Aranđelović, Predrag Obradović, Vid Todorović i Miloš Krstić. Kasnije, sa razvojem putovanja u inostranstvo, diskofili su se pojavljivali i po manjim mestima kao što su Srđan Dimitrijević iz Leskovca i Mića Rajić iz Knjaževca.
Ovo je ugao Bulevara (levo) i Beogradske (desno).
Samo da napomenemo i to da je fotografija pretrpela (primitivni) retuš svog doba, pa su neke linije perspektive i zgrada poremećene i iskrivljene.
Lepa secesijska zgrada koja se ovde vidi ukoso stradala je u bombardovanju 1941.
"Књижевни и уметнички одбор Краљевског Народног позоришта у Београду" 1901 - Милован Глишић, Александар Сумбатов, Бранислав Нушић и Стеван Сремац, стоје - Драгомир Брзак и Јанко Веселиновић.