Jedan od sinova industrijalca Koste Ilića, Vlada Ilić inicirao je 1910. stvaranje moćnog akcionarskog društva sa kapitalom od 3.000.000 miliona dinara u zlatu. Postojeću fabriku vunenih proizvoda pretvorio u "Tekstilnu fabriku Koste Ilića Sinova a.d. u Beogradu" sa namerom da novo akcionarsko društvo "podiže nove fabrike, osniva filijale i da pod svojom kontrolom stavi što više raznih grana tekstilne industrije". Svoju poslovnu ekspanziju društvo je započelo kupovinom "Parne fabrike platnarije, kudelje i lana Alekse Obradovića" iz Beograda, "Fabrike Kromton" Bože Živkovića, i "Prvog srpskog društva za tekstilnu industriju" iz Beograd, koje je "imalo državne povlastice za fabričko tkanje, farbanje, beljenje i štampanje šamija, marama i ciceva". Porodica Ilić je preko svog moćnog Akcionarskog društva najpre proširila fabriku na Karaburmi izgradivši odeljenja za "bojenje prediva, štampanje tkanina i tkačnicu", a onda je izgradila novu "predionicu u Beogradu", modernu "Tkačnicu u Leskovcu" 1911, čija je izgradnja je stajala 370.267 dinara, "Fabriku konoplja i užarije" u Leskovcu sa kapitalom od 400.000 dinara i "Fabriku za preradu lana i konoplja" sa kapitalom od 400.000 dinara. Tekstilni koncern braće Ilića je sve do prvog svetskog rata imao velike porudžbine za vojsku.
U prvom svetskom ratu stradale su sve Ilićeve fabrike. Austrijski i Bugarski okupatori porušili su fabrike u Beogradu i Leskovcu, a mašine i zatečenu robu u vrednosti od nekoliko milion dinara su opljačkali i odneli.
Poznato je da je Kosta Taušanović bio izrazito društven, veseo i gostoljubiv i da je umeo je, kako se nekad govorilo, svakoga da dočeka i počasti. Zato su Radikali iz unutrašnjosti uvek odsedali "kod Koste" kao da je, kako piše S. Jovanović, "njegov stan bio narodna gostionica".
Pitanje glasi: Gde se nalazio stan Kosta Taušanovića?
... pre neki dan Slučajni nam je namerno postovao ovu Karavurmu
... a danas nam se na DelCampeu pojavila u ponudi ova fina razglednica - redak komad, nema šta
...
... ilustracije su tu, još samo da nam Putnik ili Vlada Anđelković dopričaju priču
... mislim, ako se pojavi još poneka fotka
"Fabrika vunenih tkanina Koste Ilića Sinova i Komp"
Jedan od sinova industrijalca Koste Ilića, Vlada Ilić inicirao je 1910. stvaranje moćnog akcionarskog društva sa kapitalom od 3.000.000 miliona dinara u zlatu. Postojeću fabriku vunenih proizvoda pretvorio u "Tekstilnu fabriku Koste Ilića Sinova a.d. u Beogradu" sa namerom da novo akcionarsko društvo "podiže nove fabrike, osniva filijale i da pod svojom kontrolom stavi što više raznih grana tekstilne industrije". Svoju poslovnu ekspanziju društvo je započelo kupovinom "Parne fabrike platnarije, kudelje i lana Alekse Obradovića" iz Beograda, "Fabrike Kromton" Bože Živkovića, i "Prvog srpskog društva za tekstilnu industriju" iz Beograd, koje je "imalo državne povlastice za fabričko tkanje, farbanje, beljenje i štampanje šamija, marama i ciceva". Porodica Ilić je preko svog moćnog Akcionarskog društva najpre proširila fabriku na Karaburmi izgradivši odeljenja za "bojenje prediva, štampanje tkanina i tkačnicu", a onda je izgradila novu "predionicu u Beogradu", modernu "Tkačnicu u Leskovcu" 1911, čija je izgradnja je stajala 370.267 dinara, "Fabriku konoplja i užarije" u Leskovcu sa kapitalom od 400.000 dinara i "Fabriku za preradu lana i konoplja" sa kapitalom od 400.000 dinara. Tekstilni koncern braće Ilića je sve do prvog svetskog rata imao velike porudžbine za vojsku.
U prvom svetskom ratu stradale su sve Ilićeve fabrike. Austrijski i Bugarski okupatori porušili su fabrike u Beogradu i Leskovcu, a mašine i zatečenu robu u vrednosti od nekoliko milion dinara su opljačkali i odneli.
Poznato je da je Kosta Taušanović bio izrazito društven, veseo i gostoljubiv i da je umeo je, kako se nekad govorilo, svakoga da dočeka i počasti. Zato su Radikali iz unutrašnjosti uvek odsedali "kod Koste" kao da je, kako piše S. Jovanović, "njegov stan bio narodna gostionica".
Pitanje glasi: Gde se nalazio stan Kosta Taušanovića?
Zgrada Narodnog muzeja ostecena u granatiranju 1915.
NEDAVNO POMINJANA
POZDRAV SVIMA ....
Београд 1942-1943
Београд 1942-1943
Београд 1942-1943
Београд 1942-1943
Београд 1943
Београд 1943.
Поздрав господину Дунду!