Jedan zanimljiv objekat koji mi je zapao za oko. Naime, radi se o objektu odbaništa u filmu ''Cipelice na afaltu", snimanom davne 1956. godine. Na prvi pogled mi je delovalo da se objekat nalazi u Krunskoj ulici jer se u filmu, prekoputa odbaništa, navodno nalazi autobuska stanica.
Postavljam slike ulice i vile u kojoj je novodno odbanište. Odbanište definitivno nije u Krunskoj ulici, u pitanju je sigurno montaža. Bio sam pre par dana u Krunskoj ulici i nisam uspeo da pronađem pomenutu vilu, niti ijedan sličan objekat sa povećim dvorištem. Vidi da do same vile ne postoji još neki objekat (vidi se samo drveće), što je potpuno nemoguće za Krunsku ulicu (slika 4). Definitivno je u pitanju montaža. Gde bi mogla da se nalazi ova vila?
Slike vile u kojoj je navodno odbanište:
[
Nadam se da će neko moći da prepozna ovo.
Unapred hvala svima i sve pohvale za ovu temu!
Pokušao sam da dođem do informacija od jednog od glumaca u filmu, Radmila Anđelkovića. Evo njegovog odgovora:
"Autobuska stanica je definitivno u Krunskoj, a vila je negde na Dedinju. Tamo je bilo lakše organizovati eksterijer. Inače, nije iz moje priče"
Pozdrav,
Mića
Да помогнем мало...
ова вила би требало да је заиста општинско обданиште и у стварном животу: реч је о вртићу "Пчелица" у саставу предшколске установе Савски венац. Налази се на врху улице Сењачка, на ћошку са Персиде Миленковић.
poštovani,
uživam već danima u predivnim slikama koje postavljate i u njihovom neprocenjivom bogatstvu :)
registrovala sam se u nadi da ćete mi možda moći pomoći da saznam nešto više o zgradi u kojoj živim od pre dve godine
nalazi se u dositejevoj ulici br. 1 tačno prekoputa narodnog pozorišta
znam samo da je sagrađena 1937. godine. volela bih da znam ko je bio njen predratni vlasnik, ko je arhitekta...bilo šta :)
prva slika je sa foruma, druga i treća su njeno stanje i izgled na današnji dan
poštovani,
uživam već danima u predivnim slikama koje postavljate i u njihovom neprocenjivom bogatstvu :)
registrovala sam se u nadi da ćete mi možda moći pomoći da saznam nešto više o zgradi u kojoj živim od pre dve godine
nalazi se u dositejevoj ulici br. 1 tačno prekoputa narodnog pozorišta
znam samo da je sagrađena 1937. godine. volela bih da znam ko je bio njen predratni vlasnik, ko je arhitekta...bilo šta :)
prva slika je sa foruma, druga i treća su njeno stanje i izgled na današnji dan
Ево неколико нових слика на које сам налетео овде > http://www.scribd.com/doc/63615431/Palata-Glavne-po%C5%A1te-u-Beogradu-Sasa-Mihajlov-Biljana-Misic-Nasledje
Сви знамо за Коруновићев пројекат Главне поште из 1912. Пошта је требало да буде грађена где је доцније подигнут Ратнички дом.
Међутим, ова друга, која представља пројекат истог архитекте из 1914. је за мене била новина. Биће да је ово само бочни изглед.
И за крај, једна ситница. Скице Николаја Краснова за фењере поред главног улаза.
Ево неколико нових слика на које сам налетео овде > http://www.scribd.com/doc/63615431/Palata-Glavne-po%C5%A1te-u-Beogradu-Sasa-Mihajlov-Biljana-Misic-Nasledje. Сви знамо за Коруновићев пројекат Главне поште из 1912. Пошта је требало да буде грађена где је доцније подигнут Ратнички дом.
Да, биле су колегинице из Завода неко време у ПТТ музеју. Добиле су грађу коју до сада нису могле да виде, планове, као овај Красновљев, фотографије, документе из архива Поште и ПТТ музеја, поштанску периодику из библиотеке ПТТ музеја, која садржи конкурсе за изградњу нових зграда, коментаре на стање објеката... И један свеобухватан рад о београдској Главној пошти од половине 18. века (аустријска управа у Србији) до довршетка Палате главне поште и Поштанске штедионице, објављен у поштанском стручном часопису. Није им било превише тешко да саставе већ прикупљене и обрађене податке.
Сараднику из ПТТ музеја су се захвалиле на крају, исписавши погрешно његово име.
Pokušao sam da dođem do informacija od jednog od glumaca u filmu, Radmila Anđelkovića. Evo njegovog odgovora:
"Autobuska stanica je definitivno u Krunskoj, a vila je negde na Dedinju. Tamo je bilo lakše organizovati eksterijer. Inače, nije iz moje priče"
Pozdrav,
Mića
Да помогнем мало...
ова вила би требало да је заиста општинско обданиште и у стварном животу: реч је о вртићу "Пчелица" у саставу предшколске установе Савски венац. Налази се на врху улице Сењачка, на ћошку са Персиде Миленковић.
Nažalost, ovo nije taj objekat :(
uživam već danima u predivnim slikama koje postavljate i u njihovom neprocenjivom bogatstvu :)
registrovala sam se u nadi da ćete mi možda moći pomoći da saznam nešto više o zgradi u kojoj živim od pre dve godine
nalazi se u dositejevoj ulici br. 1 tačno prekoputa narodnog pozorišta
znam samo da je sagrađena 1937. godine. volela bih da znam ko je bio njen predratni vlasnik, ko je arhitekta...bilo šta :)
prva slika je sa foruma, druga i treća su njeno stanje i izgled na današnji dan
http://i80.photobucket.com/albums/j198/katarina7/dositejeva.jpg
http://i80.photobucket.com/albums/j198/katarina7/dositejeva3.jpg
http://i80.photobucket.com/albums/j198/katarina7/dositejeva2.jpg
uživam već danima u predivnim slikama koje postavljate i u njihovom neprocenjivom bogatstvu :)
registrovala sam se u nadi da ćete mi možda moći pomoći da saznam nešto više o zgradi u kojoj živim od pre dve godine
nalazi se u dositejevoj ulici br. 1 tačno prekoputa narodnog pozorišta
znam samo da je sagrađena 1937. godine. volela bih da znam ko je bio njen predratni vlasnik, ko je arhitekta...bilo šta :)
prva slika je sa foruma, druga i treća su njeno stanje i izgled na današnji dan
http://i80.photobucket.com/albums/j198/katarina7/dositejeva.jpg
http://i80.photobucket.com/albums/j198/katarina7/dositejeva3.jpg
http://i80.photobucket.com/albums/j198/katarina7/dositejeva2.jpg
Добродошла, Катарина, драго нам је да уживаш скупа с нама! : )
По неким штурим подацима које овде преносим то је била зграда породице Барјактаревић, подигнута 1935. по пројекту архитекте Бранислава Маринковића.
Сви знамо за Коруновићев пројекат Главне поште из 1912. Пошта је требало да буде грађена где је доцније подигнут Ратнички дом.
Међутим, ова друга, која представља пројекат истог архитекте из 1914. је за мене била новина. Биће да је ово само бочни изглед.
И за крај, једна ситница. Скице Николаја Краснова за фењере поред главног улаза.
Да, биле су колегинице из Завода неко време у ПТТ музеју. Добиле су грађу коју до сада нису могле да виде, планове, као овај Красновљев, фотографије, документе из архива Поште и ПТТ музеја, поштанску периодику из библиотеке ПТТ музеја, која садржи конкурсе за изградњу нових зграда, коментаре на стање објеката... И један свеобухватан рад о београдској Главној пошти од половине 18. века (аустријска управа у Србији) до довршетка Палате главне поште и Поштанске штедионице, објављен у поштанском стручном часопису. Није им било превише тешко да саставе већ прикупљене и обрађене податке.
Сараднику из ПТТ музеја су се захвалиле на крају, исписавши погрешно његово име.