http://www.danas.rs/images/basic/border-h2.gif); background-repeat: repeat-x; background-attachment: scroll; -webkit-background-clip: initial; -webkit-background-origin: initial; background-color: transparent; padding-bottom: 10px; font: normal normal normal 15px/22px Georgia, 'Times New Roman', Times, serif; background-position: 0% 100%; ">BEOGRAD - - Više stotina ljudi okupilo se
danas na beogradskom Trgu Republike i protestovalo zbog međunarodnog
Sporazuma o sprečavanju falsifikovanja Akta (ACTA), čije odredbe
mogu da utiču na cenzuru interneta.
Okupljeni na centralnom gradskom trgu, uglavnom mladi, potpisivali su "Anti-ACTA" peticiju i sa zahtevom da se Vlada Srbije javno izjasni protiv tog sporazuma, jer je protivan Ustavu Srbije, štetan za slobodu govora i slobodnu komunikaciju i štetan za poljoprivrednike, kulturu, nauku, obrazovanje. U zahtevu koji je naveden u "Anti-ACTA" peticiji piše da nijedna adresa ili prezentacija na internetu ne sme biti filtrirana, blokirana ili na drugi način učinjena nedostupnom. Okupljeni su nosili parole Vikipedije i protiv sporazuma Akta i uzvikivali "Zaustavimo kotrolu", "Nećemo kontrolu informacija" i "Sloboda za Vikipediju". Oko 20 mladih koji su nosili maske na glavama pocepali su plakat na kojem je pisalo "Sporazum ACTA". Učesnici skupa najavili su nove proteste ispred Skupštine Srbije ako zahtevi ne budu ispunjeni do 10. marta. Akta, čija je svrha zaštita intelektualne svojine i borba protiv piraterije, naišla je na žestoko protivljenje javnosti EU zbog odredbi koje omogućuju drakonske kazne, a devet zemalja članica, među kojima i Nemačka i Holandija, zamrzlo je ratifikaciju sporazuma ili je odložilo potpisivanje do daljeg. Ministarstvo prosvete i nauke saopštilo je ranije da sporazum Akta nije predložen Vladi Srbije na usvajanje. Mnoge zapadne zemlje, među kojima i 22 članice EU, potpisale su krajem januara taj sporazum, a EU se od tada suočila sa nekoliko stotina protestnih skupova, peticijom koju je potpisalo oko dva miliona ljudi i javnom osudom potpisivanja sporazuma.
Zgrada III beogradske i Valjevske gimnazije bliznakinje su. Tvorevine su istih arhitekata, po istom projektu, u isto vreme podignute, 1906g., i istog izgleda. I danas su arhitektonski, kulturni i umetnicki paznje vredni srpski spomenici.
Valjevska gimnazija (1906)::
III beogradska gimnazija (1906), koju sam zavrsio ( 1964 - 1968 ) ::
Maturanti 1928g. i " III muska " - jubilarna 3333 strana Foruma
" III muska " - poslava 60-godisnjice mature.
30. oktobar, 1932g. : Za uspomenu na proslavu 100-godisnjice Djure Jaksica. Grupa clanova "Javora", casopisa III muske gimnazije u Beogradu, na ulazu u skolu sa direktorom Milanom Karicem i profesorom Nikolom Popovicem.
Procelje zgrade III beogradske gimnazije. Arhitekte: D. Zivanovic i D. Djordjevic. Poprsja su Josifa Pancica, Vuka Karadzica, i Dositeja Obradovica vajara Petra Ubavkica, prvog predstavnika moderne skulpture u Srba i nastavnika ove gimnazije.
Fotografija Branibora Debeljkovica: jedan od reljefa sa zgrade III beogradske gimnazije.
Devete Srednjoskolske igre (prvi kosarkaski turnir u Beogradu).
Dodela je nagrada:
1. Dom kralja Aleksandra ( tamni dresovi ),
2. Treca muska beogradska gimnazija ( beli dresovi, crne gacice - okrenuti licem ) i
3. Uciteljska skola ( primaju cestitanja - snimljeni s ledja ).
Rogalj G. Principa i K. Marka (?) ulica. Tu je danas deo muzeja Beograda, Manakova kuca.
Данашња улица Краљевића Марка је пре Првог светског рата била званично подељена на две улице. Део између данашње Гаврила Принципа (ондашње Босанске) и Карађорђеве (тј. Малог пијаца) је и онда носио данашњи назив. Део изнад Гаврила Принципа (Босанске) који се овде види само у бочном делу Манакове куће био је Серска улица. Претпостављам да је отуд онај знак питања код имена улице у посту.
Манакова кућа је спашена и обновљена у задњи час (била је "виђена" за рушење). Од обнављања у другој половини 1960-их више није била ни кафана ни пекара већ одељење при Музеју града Београда. Прошле године сам сазнао да више не припадају овом Музеју (не знам када је дошло до промене) већ да су сада у оквиру Етнографског музеја.
У чему је "штос" са делимично истуреним спратовима? Није ово једина зграда и усамљени пример овакве градње у то доба па ме интересује у чему је практична страна за цик-цак фасадном линијом спрата?
http://www.danas.rs/images/basic/border-h2.gif); background-repeat: repeat-x; background-attachment: scroll; -webkit-background-clip: initial; -webkit-background-origin: initial; background-color: transparent; padding-bottom: 5px; margin-bottom: 5px; font: italic normal bold 15px/22px Georgia, 'Times New Roman', Times, serif; background-position: 0% 100%; ">AUTOR: (BETA)
http://www.danas.rs/images/basic/border-h2.gif); background-repeat: repeat-x; background-attachment: scroll; -webkit-background-clip: initial; -webkit-background-origin: initial; background-color: transparent; padding-bottom: 10px; font: normal normal normal 15px/22px Georgia, 'Times New Roman', Times, serif; background-position: 0% 100%; ">BEOGRAD - - Više stotina ljudi okupilo se
danas na beogradskom Trgu Republike i protestovalo zbog međunarodnog
Sporazuma o sprečavanju falsifikovanja Akta (ACTA), čije odredbe
mogu da utiču na cenzuru interneta.
Okupljeni na centralnom gradskom trgu, uglavnom mladi, potpisivali su "Anti-ACTA" peticiju i sa zahtevom da se Vlada Srbije javno izjasni protiv tog sporazuma, jer je protivan Ustavu Srbije, štetan za slobodu govora i slobodnu komunikaciju i štetan za poljoprivrednike, kulturu, nauku, obrazovanje. U zahtevu koji je naveden u "Anti-ACTA" peticiji piše da nijedna adresa ili prezentacija na internetu ne sme biti filtrirana, blokirana ili na drugi način učinjena nedostupnom. Okupljeni su nosili parole Vikipedije i protiv sporazuma Akta i uzvikivali "Zaustavimo kotrolu", "Nećemo kontrolu informacija" i "Sloboda za Vikipediju". Oko 20 mladih koji su nosili maske na glavama pocepali su plakat na kojem je pisalo "Sporazum ACTA". Učesnici skupa najavili su nove proteste ispred Skupštine Srbije ako zahtevi ne budu ispunjeni do 10. marta. Akta, čija je svrha zaštita intelektualne svojine i borba protiv piraterije, naišla je na žestoko protivljenje javnosti EU zbog odredbi koje omogućuju drakonske kazne, a devet zemalja članica, među kojima i Nemačka i Holandija, zamrzlo je ratifikaciju sporazuma ili je odložilo potpisivanje do daljeg. Ministarstvo prosvete i nauke saopštilo je ranije da sporazum Akta nije predložen Vladi Srbije na usvajanje. Mnoge zapadne zemlje, među kojima i 22 članice EU, potpisale su krajem januara taj sporazum, a EU se od tada suočila sa nekoliko stotina protestnih skupova, peticijom koju je potpisalo oko dva miliona ljudi i javnom osudom potpisivanja sporazuma.
Čekamo 1.3.2012
Zgrada III beogradske i Valjevske gimnazije bliznakinje su. Tvorevine su istih arhitekata, po istom projektu, u isto vreme podignute, 1906g., i istog izgleda. I danas su arhitektonski, kulturni i umetnicki paznje vredni srpski spomenici.
Valjevska gimnazija (1906)::
III beogradska gimnazija (1906), koju sam zavrsio ( 1964 - 1968 ) ::
Kuca Jovana Pacica u ul. Pop-Lukinoj. Bila je al' mi je pod rukom a i sjajna je - davno postovana uvazenim osnivacima ovog casnog Foruma.
Rogalj G. Principa i K. Marka (?) ulica. Tu je danas deo muzeja Beograda, Manakova kuca.
III muska beogradska gimnazija, odeljenje III/6 (fotografija u dvoristu gimnazije) :::
Napred sedi razredni staresina, profesor Danilo Katic.
Evo malo poznatijih = "Literarna generacija" od 1900 - 1903g. 4: Milan Dedinac; 6: Marko Ristic; 8: Milan Bajsanski; 14: Sima Francen;
" III muska " - poslava 60-godisnjice mature.
30. oktobar, 1932g. : Za uspomenu na proslavu 100-godisnjice Djure Jaksica. Grupa clanova "Javora", casopisa III muske gimnazije u Beogradu, na ulazu u skolu sa direktorom Milanom Karicem i profesorom Nikolom Popovicem.
Procelje zgrade III beogradske gimnazije. Arhitekte: D. Zivanovic i D. Djordjevic. Poprsja su Josifa Pancica, Vuka Karadzica, i Dositeja Obradovica vajara Petra Ubavkica, prvog predstavnika moderne skulpture u Srba i nastavnika ove gimnazije.
Fotografija Branibora Debeljkovica: jedan od reljefa sa zgrade III beogradske gimnazije.
Beograd, 24. maj, 1939g.
Devete Srednjoskolske igre (prvi kosarkaski turnir u Beogradu).
Dodela je nagrada:
1. Dom kralja Aleksandra ( tamni dresovi ),
2. Treca muska beogradska gimnazija ( beli dresovi, crne gacice - okrenuti licem ) i
3. Uciteljska skola ( primaju cestitanja - snimljeni s ledja ).
Rogalj G. Principa i K. Marka (?) ulica. Tu je danas deo muzeja Beograda, Manakova kuca.
Данашња улица Краљевића Марка је пре Првог светског рата била званично подељена на две улице. Део између данашње Гаврила Принципа (ондашње Босанске) и Карађорђеве (тј. Малог пијаца) је и онда носио данашњи назив. Део изнад Гаврила Принципа (Босанске) који се овде види само у бочном делу Манакове куће био је Серска улица. Претпостављам да је отуд онај знак питања код имена улице у посту.
Манакова кућа је спашена и обновљена у задњи час (била је "виђена" за рушење). Од обнављања у другој половини 1960-их више није била ни кафана ни пекара већ одељење при Музеју града Београда. Прошле године сам сазнао да више не припадају овом Музеју (не знам када је дошло до промене) већ да су сада у оквиру Етнографског музеја.
У чему је "штос" са делимично истуреним спратовима? Није ово једина зграда и усамљени пример овакве градње у то доба па ме интересује у чему је практична страна за цик-цак фасадном линијом спрата?