За ову фотографију пише да је реч о аустро-угарским радовима на поправци моста у Србији. По величини мост би требало да буде у Београду или Шапцу.
Код друге фотографије две ствари ме збуњују. Колико се сећам, железнички мост на Сави код Београда је увек имао кутијасту четвртасту (квадарску) металну конструкцију а овде видимо да је такав мост који се поставља док је срушени са луковима.
Bilo je ovde ili tamo detaljna istorija tog mosta, ako se ne varam izmedju dva rata je bio sa lukovima. Evo jedne slike gde se nazire da je bio sa lukovima
Ове фотографије су за мене потпуна непознаница. На првој коју већ дуже време проучавам пише да је то смотра бугарских војника!
По мом убеђењу и ономе што сам упоређивао са стањем на лицу места ради се о београдској железничкој станици! Могуће је да грешим, али страшно личи на 1. перон станице!
За ову фотографију пише да је реч о аустро-угарским радовима на поправци моста у Србији. По величини мост би требало да буде у Београду или Шапцу.
This is the visit of the German Kaiser in Sofia. Behind him is Prince Boris.
... "Ideja za ovaj tekst bila je vest, koja je ovih dana u profanom okruženju prošla dosta nezapaženo a nas u Bratstvu Slobodnih zidara veoma obradovala. Reč je o proslavi 100 godina od polaganja kamena temeljca Narodne skupštine, koji je na stranicama Politike od 27. avgusta 1907. godine opisan kao:
Kralj Petar I Karađorđević srebrnom mistrijom obložio je kamen cementom, pa onda pročitao Povelju napisanu na pergamentu, stavio to u jednu metalnu kutiju i to položio u kamen temeljac. Dva Maćedonca u narodnom odelu metnuli su pomoću poluga povrh toga još jedan kamen. Kralj je tada srebrnim čekićem tri puta udario po kamen temeljcu i time je ceremonija bila završena.
Sećanje na kamen temeljac Narodne skupštine može navesti na pomisao da je to pomalo nategnuto kićenje simbolom koji treba ostaviti vremenu njegovog nastanka, ali će pre biti reč o nečemu drugom, o ogledanju Srbije u sopstvenom demokratskom ogledalu.
Za one koje interesuje deo gornjeg teksta u boldu neka posluži sledeće objašnjenje Severo-Istočnog Ugla:
Severo-Istočni Ugao je tradicionalno mesto gde se kamen temeljac (prvi kamen) postavlja pri gradnji zgrada od značaja.
Na to mesto se postavlja i Učenik, jer sa tog mesta on će podići svoj vlastiti Hram principa Slobodnog zidarstva.
Postoje i sledeća tumačenja Severo-Istočnog ugla. Sever se u Masoneriji pripisuje mraku a Istok svetlosti. Stoga je Severo-Istok mesto na sredini puta između mraka i svetlosti. Biti na sredini puta je takođe i simbolična ravnoteža. Nadalje, ova tačka koja predstavlja izjednačen mrak i svetlo odgovara tački prolećne ravnodnevnice, kada je dužina trajanja noći jednaka dužini trajanja dana. Postoje određeni dokazi da je svojevremeno kecelja od jagnjeće kože poklanjana kandidatu u severo-istočnom uglu Lože.
Potrebno je napomenuti da postoji i očigledna kontradiktornost ovog simbolizma sa fizičkom realnošću. Zamislimo da su granice Lože istočni i zapadni horizonti, sa severnim i južnim zidovima kao Severni povratnik Raka(Tropic of Cancer) i Južni povratnik Kozoroga (Tropic of Capricorn), a to su mesta gde Sunce dostiže svoje severne i južne limite. Dan kada Sunce izlazi na Severo-Istočnom uglu "Lože" je letnja dugodnevnica oko dana Svetog Jovana Krstitelja. Ponekada simbolizam se preklapa, ali u mnogim slučajevima to je nagoveštaj dubljeg značenja.
O NjKV Kralju Petru I Karađorđeviću, srebrnoj mistriji, kamenu temeljcu, srebrnom čekiću i tri udarca po istom, nema potrebe davati dodatni komentar. Onima koji znaju, njima je sve jasno, a onima koji naslućuju ostavljamo slobodu tumačenja i maštanja...
Zanimljiv tekst sa sajta masonske lože "Regular Grand Lodge of Serbia"
Мислим да они постоје у Историјском архиву Београда. Занимљиво је да је звоник накнадно саграђен и да је понешто промењен у односу на оригинални план. Давно сам од једног свог професора слушао (а он је писао монографију о Плечнику и чак држао предавања о њему) да је Плечник на идеју за куполу или завршетак звоника (не сећам се тачно) дошао гледајући капицу једног малог детета које је посматрао на улици шетајући се и одатле добијајући инспирацију.
Треба погледати и монографију о Плечнику, готово је сигурно да тамо постоји оригинални план ове цркве.
... danas će vam u nastavku noćašnjeg Laku noć, Dobro jutro poželeti sam Jože Plečnik, arhitekta velikog formata ...
... u Beogradu nam je ostavio crkvu Sv. Antuna ...
... crtež ...
... izgradnja ...
Slobodan Maldini piše: "Tokom godina 1929.-32. najveći slovenački arhitekta Jože Plečnik (1872-1957) gradi u Beogradu crkvu Sv. Antuna padovanskog, rotondu sa krivim tornjem, koja se nalazi izmedju Liona i Crvenog krsta. O Plečnikovoj crkvi, odmah po njezinoj izgradnji, pisao je u »Srpskom književnom glasniku« Aleksandar Deroko: »Za osnovni oblik gradjevine uzeta je starohrišćanska rotonda, za kakvu se priča da je bila Konstantinova crkva iznad Hristova groba. Time je Plečnik naslonio ovaj spomenik i na narodnu tradiciju, jer su najznačajnije starohrvatske katoličke crkve, kao ona sv. Trojice u Poljudu kod Splita, a naročito crkva sv. Donata u Zadru, rotondnoga oblika. (...) Svejedno, ovakva kakva je, gradjevina je nesumnjivo monumentalna, a to je glavno. Ona ima one dve osnovne stvari koje uslovljavaju tu monumentalnost, a to je, s jedne strane, impozantnost siluete spoljašnosti, postignuta sažetim, krupnim i mirnim modelisanjem proste nerazbijene mase - i jedinstveni prostor unutrašnjosti, koji obrazuje skladna i prostrana, pregledna i dobro osvetljena šupljina« (Cit. prema: Franjevački vijesnik, 1933, str. 28-29). "
Колико сам упућен, већ неко време се размишља да се код подножја пилона новог Моста на Ади постави споменик српским браниоцима који су се огорчено борили за Београд 1914. на самој Ади и Малој Ади Међици (данашњем острвцету код улаза у бродоградилиште). Те јединице су биле ад хок формиране, па је у њима било и полиције, цариника, резервиста, обичних грађана...
Једна од идеја је да споменик приказује српско митраљеско одељење, с обзиром да је, према сведочењима, једно такво на самом шпицу Аде Циганлије, тј. тачно тамо где је данас пилон, било централна тачка тог нашег отпора.
Слободно размишљајући, управо би овај призор био оно што бих волео да видим као споменик једног дана на том месту...
... i da za ovo pozno jutro zaključimo sa nedavnim sloganom - Lepše je sa kulturom ...
E, kako se lepo vidi celi blok. Na uglu je Persidina kuća, a ostale u ovom bloku, posebno ove tri, jednospratnice? Da li neko zna socijalnu istoriju ovih kuća?
За ову фотографију пише да је реч о аустро-угарским радовима на поправци моста у Србији. По величини мост би требало да буде у Београду или Шапцу.
Код друге фотографије две ствари ме збуњују. Колико се сећам, железнички мост на Сави код Београда је увек имао кутијасту четвртасту (квадарску) металну конструкцију а овде видимо да је такав мост који се поставља док је срушени са луковима.
Bilo je ovde ili tamo detaljna istorija tog mosta, ako se ne varam izmedju dva rata je bio sa lukovima. Evo jedne slike gde se nazire da je bio sa lukovima
По мом убеђењу и ономе што сам упоређивао са стањем на лицу места ради се о београдској железничкој станици! Могуће је да грешим, али страшно личи на 1. перон станице!
За ову фотографију пише да је реч о аустро-угарским радовима на поправци моста у Србији. По величини мост би требало да буде у Београду или Шапцу.
This is the visit of the German Kaiser in Sofia. Behind him is Prince Boris.
POZDRAV SVIMA.....
Ali to nije sve, postojale su i češljare, šibicare i ko zna šta još:
Sve slike sam preuzeo iz knjige B. Radovanovića: "Razglednica starog Golupca"
Izvinjavam se ostalim članovima foruma koji ovo smatraju previše OT.
... "Ideja za ovaj tekst bila je vest, koja je ovih dana u profanom okruženju prošla dosta nezapaženo a nas u Bratstvu Slobodnih zidara veoma obradovala. Reč je o proslavi 100 godina od polaganja kamena temeljca Narodne skupštine, koji je na stranicama Politike od 27. avgusta 1907. godine opisan kao:
Kralj Petar I Karađorđević srebrnom mistrijom obložio je kamen cementom, pa onda pročitao Povelju napisanu na pergamentu, stavio to u jednu metalnu kutiju i to položio u kamen temeljac. Dva Maćedonca u narodnom odelu metnuli su pomoću poluga povrh toga još jedan kamen. Kralj je tada srebrnim čekićem tri puta udario po kamen temeljcu i time je ceremonija bila završena.
Sećanje na kamen temeljac Narodne skupštine može navesti na pomisao da je to pomalo nategnuto kićenje simbolom koji treba ostaviti vremenu njegovog nastanka, ali će pre biti reč o nečemu drugom, o ogledanju Srbije u sopstvenom demokratskom ogledalu.
Za one koje interesuje deo gornjeg teksta u boldu neka posluži sledeće objašnjenje Severo-Istočnog Ugla:
Severo-Istočni Ugao je tradicionalno mesto gde se kamen temeljac (prvi kamen) postavlja pri gradnji zgrada od značaja.
Na to mesto se postavlja i Učenik, jer sa tog mesta on će podići svoj vlastiti Hram principa Slobodnog zidarstva.
Postoje i sledeća tumačenja Severo-Istočnog ugla. Sever se u Masoneriji pripisuje mraku a Istok svetlosti. Stoga je Severo-Istok mesto na sredini puta između mraka i svetlosti. Biti na sredini puta je takođe i simbolična ravnoteža. Nadalje, ova tačka koja predstavlja izjednačen mrak i svetlo odgovara tački prolećne ravnodnevnice, kada je dužina trajanja noći jednaka dužini trajanja dana. Postoje određeni dokazi da je svojevremeno kecelja od jagnjeće kože poklanjana kandidatu u severo-istočnom uglu Lože.
Potrebno je napomenuti da postoji i očigledna kontradiktornost ovog simbolizma sa fizičkom realnošću. Zamislimo da su granice Lože istočni i zapadni horizonti, sa severnim i južnim zidovima kao Severni povratnik Raka(Tropic of Cancer) i Južni povratnik Kozoroga (Tropic of Capricorn), a to su mesta gde Sunce dostiže svoje severne i južne limite. Dan kada Sunce izlazi na Severo-Istočnom uglu "Lože" je letnja dugodnevnica oko dana Svetog Jovana Krstitelja. Ponekada simbolizam se preklapa, ali u mnogim slučajevima to je nagoveštaj dubljeg značenja.
O NjKV Kralju Petru I Karađorđeviću, srebrnoj mistriji, kamenu temeljcu, srebrnom čekiću i tri udarca po istom, nema potrebe davati dodatni komentar. Onima koji znaju, njima je sve jasno, a onima koji naslućuju ostavljamo slobodu tumačenja i maštanja...
Zanimljiv tekst sa sajta masonske lože "Regular Grand Lodge of Serbia"
http://www.djordje-vajfert.org/main_novosti.htm
Da li neko ima fotografiju polaganja kamena temeljca Narodne skupštine iz 1907.
Da li nekima originalne Plečnikove planove!
Треба погледати и монографију о Плечнику, готово је сигурно да тамо постоји оригинални план ове цркве.
У међувремену, можда ово буде од неке користи:
... u Beogradu nam je ostavio crkvu Sv. Antuna ...
... crtež ...
... izgradnja ...
Slobodan Maldini piše: "Tokom godina 1929.-32. najveći slovenački arhitekta Jože Plečnik (1872-1957) gradi u Beogradu crkvu Sv. Antuna padovanskog, rotondu sa krivim tornjem, koja se nalazi izmedju Liona i Crvenog krsta. O Plečnikovoj crkvi, odmah po njezinoj izgradnji, pisao je u »Srpskom književnom glasniku« Aleksandar Deroko: »Za osnovni oblik gradjevine uzeta je starohrišćanska rotonda, za kakvu se priča da je bila Konstantinova crkva iznad Hristova groba. Time je Plečnik naslonio ovaj spomenik i na narodnu tradiciju, jer su najznačajnije starohrvatske katoličke crkve, kao ona sv. Trojice u Poljudu kod Splita, a naročito crkva sv. Donata u Zadru, rotondnoga oblika. (...) Svejedno, ovakva kakva je, gradjevina je nesumnjivo monumentalna, a to je glavno. Ona ima one dve osnovne stvari koje uslovljavaju tu monumentalnost, a to je, s jedne strane, impozantnost siluete spoljašnosti, postignuta sažetim, krupnim i mirnim modelisanjem proste nerazbijene mase - i jedinstveni prostor unutrašnjosti, koji obrazuje skladna i prostrana, pregledna i dobro osvetljena šupljina« (Cit. prema: Franjevački vijesnik, 1933, str. 28-29). "
Што је ово добра фотографија...
Колико сам упућен, већ неко време се размишља да се код подножја пилона новог Моста на Ади постави споменик српским браниоцима који су се огорчено борили за Београд 1914. на самој Ади и Малој Ади Међици (данашњем острвцету код улаза у бродоградилиште). Те јединице су биле ад хок формиране, па је у њима било и полиције, цариника, резервиста, обичних грађана...
Једна од идеја је да споменик приказује српско митраљеско одељење, с обзиром да је, према сведочењима, једно такво на самом шпицу Аде Циганлије, тј. тачно тамо где је данас пилон, било централна тачка тог нашег отпора.
Слободно размишљајући, управо би овај призор био оно што бих волео да видим као споменик једног дана на том месту...
...
... i da za ovo pozno jutro zaključimo sa nedavnim sloganom - Lepše je sa kulturom ...