ohoho, počinjem da menjam mišljenje o Veri Matović
Stanuje u vili koju je projektovao Grigorije Samojlov 1938. godine za M. Sarvana ali željno čekam da se pojavi mmilovan da nam kaže nešto više
To je svakako jedno od najvrednijih dela Grigorija Samojlova. Milivoje Sarvan bio je profesor tehnološkog fakulteta i za njega je ovaj stvaralac napravio vilu u stilu koji je bio mešavina stilova folklorizma, i nekih srpsko-romanskih recenzija. Jedan od najskupljih vila koju je Samojlov podigao, služila je u doba devedesetih kao ginekološka klinika. Nije mi poznato da li je unutrašnjost prepravljana kao što je učinjeno sa ostalim Samojlovljenim vilama, a posebno vilom u istoj ulici, stotinak metara dalje, gde je samo fasada zadržana, dok je unutra sve razlupano i prepravljeno.
Nušićeva 25, nasrt fasade, arh. Aleksandar Đorđević, 1922.
Pogled na zgradu iz Majke Jevrosime, photo by Racsian
Sjajan crtež fasade (akvatinta),kažu da je na zapadu predstavka fasada
ovim i sličnim tehnikama ponovo u trendu.
3D modeliranje(kompjuterski) je sterilna varijanta,opasna jer često vodi u pogrešne -nestvarne percepcije.Danas se i ovom vrstom modeliranja (3D),
bave sve češće ljudi koji nisu iz struke arhitekata i građevinaca,što je apsurd
i dovodi u zabludu suštinu ovog načina izražavanja.
Biti arhitekta je nekada značilo jednako, biti crtač,slikar...
Ovu zgradu je, po rečima Bogdana Nestorovića, Aleksandar Đorđević komponovao strogo po ugledu na francuske i pariske primere.
Inače, samo bih hteo da napomenem da je navedeni (izvanredni) skenirani crtež fasade (standardna) ozalidna kopija sa pausa gde je arhitekta naknadno uneo akvarelisane delove. Crtež je rađen olovkom.
Dr. Zoran Manević veli da je ta olovka Aleksandra Đorđevića umela da crta linije debljine ljudske vlati - toliko je precizan i studiozan bio...
Ова ми је била посебно интересантна, пише да снимљена 1906.!
Јесте, стварно је занимљива, мени посебно због тога колико је густо растиње около. Ови људи су се сликали код бисте Јована Суботића коју је 1896. урадио Ђорђе Јовановић. Не знам да се она налазила на неком другом месту до где је и данас - на Великом Калемегдану.
Stanuje u vili koju je projektovao Grigorije Samojlov 1938. godine za M. Sarvana ali željno čekam da se pojavi mmilovan da nam kaže nešto više
To je svakako jedno od najvrednijih dela Grigorija Samojlova. Milivoje Sarvan bio je profesor tehnološkog fakulteta i za njega je ovaj stvaralac napravio vilu u stilu koji je bio mešavina stilova folklorizma, i nekih srpsko-romanskih recenzija. Jedan od najskupljih vila koju je Samojlov podigao, služila je u doba devedesetih kao ginekološka klinika. Nije mi poznato da li je unutrašnjost prepravljana kao što je učinjeno sa ostalim Samojlovljenim vilama, a posebno vilom u istoj ulici, stotinak metara dalje, gde je samo fasada zadržana, dok je unutra sve razlupano i prepravljeno.
Pogled na zgradu iz Majke Jevrosime, photo by Racsian
ovim i sličnim tehnikama ponovo u trendu.
3D modeliranje(kompjuterski) je sterilna varijanta,opasna jer često vodi u pogrešne -nestvarne percepcije.Danas se i ovom vrstom modeliranja (3D),
bave sve češće ljudi koji nisu iz struke arhitekata i građevinaca,što je apsurd
i dovodi u zabludu suštinu ovog načina izražavanja.
Biti arhitekta je nekada značilo jednako, biti crtač,slikar...
Ovu zgradu je, po rečima Bogdana Nestorovića, Aleksandar Đorđević komponovao strogo po ugledu na francuske i pariske primere.
Inače, samo bih hteo da napomenem da je navedeni (izvanredni) skenirani crtež fasade (standardna) ozalidna kopija sa pausa gde je arhitekta naknadno uneo akvarelisane delove. Crtež je rađen olovkom.
Dr. Zoran Manević veli da je ta olovka Aleksandra Đorđevića umela da crta linije debljine ljudske vlati - toliko je precizan i studiozan bio...
Камион Раба, у употреби од 1913. до 1918. г
Запрежна кола за доставу пакета
Поздрав за Нешу!
Хвала Гавро! Интересантне фотографије. Штета што нису снимљене код нас...
Краљ Александар на Авали
Ова ми је била посебно интересантна, пише да снимљена 1906.!
POZDRAV, AKO UOPŠTE NEKOG IMA......
Ова ми је била посебно интересантна, пише да снимљена 1906.!
Јесте, стварно је занимљива, мени посебно због тога колико је густо растиње около. Ови људи су се сликали код бисте Јована Суботића коју је 1896. урадио Ђорђе Јовановић. Не знам да се она налазила на неком другом месту до где је и данас - на Великом Калемегдану.
BELGRAD February 1940 - Balkan Conference - Mr METAXAS - Mr GAFENCU - Mr SARACOG