... skoro nam je Vukoman postovao ovaj zanimljiv Škalamerin plan iz 1789. godine ... na njemu svašta nešto, i naravno brojne džamije, po kojima kao što vidimo, nose nazive i tadašnje beogradske mahale ... neke od njih su nam sporadično poznate, za neke imamo i fotografije, a pojedine su ostale zabeležene samo na crtežima ... nažalost o većini, naročito brojnim Dorćolskim, znamo jako malo, a gotovo ništa o tome kako su izgledale ...
... danas ćemo bar na tren malo otrgnuti od zaborava džamiju koja je dugi niz godina obeležavala izgled Beograda u poslednjem veku turske vladavine, dominirajući u Gornjem gradu kalemegdanske tvrđave ...
... evo nam Mahmuda sultana džamija, kako se šepuri na crtežu Anastasa Jovanovića iz 1845. godine ...
... da je osmotrimo malo bolje i na ilustracijama iz 1876. godine ...
... malo ZOOMirano ...
... levo je Pašin konak, a pravo sultana Mahmuda džamija, baš kao i na sledećem crtežu ...
... da ne prepričavam, sledi izvod iz teksta Ljubomira Nikića - Godišnjak grada Beograda ...
... da malo označimo i na turskom planu ...
... hvala Anastasu :) ...
... krajičak ...
... kralj Milan ispred nekadašnjeg Pašinog konaka, na fotki koju nam je svojevremeno postovao IRM ...
... celokupan izgled Pašinog konaka krajem turskog vakta ...
... skoro četiri decenije kasnije, na okruglu godišnjicu - Glavni Đeneralštab ...
... malo je zahladnelo, pa je vreme i za pojačanu ishranu, i poneku kobaju ... prijatno i Bonđorno :) ...
Pregledavam stare postove i naiđem na ovo. Da je Titelbah to može ali da je ovo Novi dvor to mi nikako ne ide u glavu. Jedino ako Dvor nije planiran negde drugde a ne tamo gde je danas. Ovo će pre biti neko drugo Titelbahovo neizvedeno delo. Dajte neki spisak izvedenog i neizvedenog pa da vidimo gde bi ova kuća mogla da se uklopi jer mi se pre svega čini da ovo nije bila slobodnostojeća građevina već da je bila u uličnom nizu.
Браво, потписујем све што си опсервирао!
Ни ја не верујем да ова мала кућа може бити скица за Нови двор: пре ће ово бити фасада неке (неизведене) стамбене зграде. И сигурно, ово није била слободностојећа кућа него зграда у низу, мада су често, архитекти оног времена, доцртавали "природу" са стране (штафажа) да би оживели цртеж иако су са страна били околни објекти...
Na starom fforumu sam okačio biografiju i gomulu planova ST-a.
Evo sada samo biografije
Stojan Titelbah (1877-1916)
Stojan Titelbah je rođen u Beogradu 1877, u porodici inženjera i slikara Vladislava Titelbaha, čeha, koji se na talasu panslovenskog oduševljenja srbijom, doselio u Beograd 1875. godine. Stojan je u Beogradu završio arhitektonski odsek Tehničkog fakulteta i od 1905. je radio u Ministarstvu građevine, u njegovom arhitektonskom odeljenju, a od 1906 i u Umetničko zanatskoj školi kao profesor ornamentalnog crtanja jer je u svoje vreme važio za najveštijeg crtača među arhitektima. Zvanje arhitekte u Ministarstvu građevine dobio je 1908. Umro je na Krfu 1916. oduzevši sebi život u onom beznađu u kome se našao srpski narod. Sahranjen je u kosturnici na ostrvu Vido.
Titelbah je bioizuzetno vredan projektant i u svom radu je prošao kroz nekoliko faza razvoja. Na samim počecima usvoji je, kako ističe Bogunović, neorenesansu sa elemetima neobaroka, da bi ubrzo postao najvatreniji "pobornik bečke secesije u Beogradu", mada je, kako ističe Nestorović, u mnogim kompozicijama rašenim secesijskom dekoracijom zadržao akademsku strukturu ili bar klasične elemente akademizma". Nacrtežima planovajasno se vidi sva Totelbahahova "nesputana tvoračka imaginacija, sklonost ka krivulji i vrsni osećaj za linearnu i plastičnu dekoraciju".
Pored radova u secesiji Stojan Titekbah je projektovao više zgrada u "arhitekturi modernizovanog renesansa u baroka".
Delo: Prizemna kuća Ljubomira Cincar Jankovića u Deligradskoj ulici br. 7(1902), Kuća Goluba Janića u Deligradskoj 9 (1903), Zgrada sveštenikaM. Popovića u Kursulinoj ulici br. 35(1904), Kuća Filipa Stojanovića na uglu Krunske i Smiljanićeve 45 (1905), Projekat fasade kuća Milenka Maternog na uglu Hilandarske 15 i J. Ćetković (sa Andom Stefanovićem,1911), Kuća Marije Rekalić, Tadeuša Košćuska 18. (1905), Kuća Dragutina Đorđevićana Topličinom venacu 29 (1905), Trgovačka kuća Arona Levija u ulici Kralja Petra 39 (1907), Kuća uKralja Petra 72 (1909), Kuća u ulici Alekse Nenadovića 35 (1909), Projekat fasade kuća Riste Odavića u Alekse Nenadovića 35 (1909), Kuća Žaka Bulija u Kralja Petra 58 (1910), Kuća apotekara Svet. Okanovića u Makedonskoj ulici (sa Androm Stevanovićem, 1911), Kuća u ulici Strahinića Bana 27 (1911), Kuća Bertolda Godštajna u Zemunu nekadašnjoj Nemanjinoj br. 6 (1911), Kuća u Nemanjinoj ulici br. 4 (1911), Kuća u Đure Jakšića11 (1912), Stambena zgrada M. Alkalaja, u Ulici Zmaja od Noćaja 11 (1912), Kuća trgovca Jovana Barlovca u Francuskoj 15 (1912), Palata Novog dvora (1912),Skice stambene zgrade za jednog člana kuće Karađorđevića oko (1911-12), Kuća Ilije Čkonjevića, ugao Banijske i Mekenzijeve (1912), Kuća u ulici Svetozara Markovića 69 (1914)
Да ли се којим случајем зна је ли ово предратна разгледница?
У том случају А. Васић би могао лако бити Александар Васић, архитекта.
... u legendi piše Planinarski dom Avala 1920s postcard ... e sad, ako je za verovati ...
Врло занимљиво. Крајичком свести као да се сећам да сам негде прочитао да се јадни архитекта пропио и да је живео од продаје својих цртежчића.
Како год, занимљиво је.
И добар је цртеж.
... e ne znam, skoro sam načuo da postoji nešto od toga - proverićemo, al pre toga da proverimo svi zajedno one ćevape kod Orašca
Ево ја са конкретним: па хоћемо ли?
HOO-ĆEE-MOO!
КАД ЋЕМО?
Ова последња је за мене откриће, у питању је пројекат, не знам да ли је ово уопште постојало и где се евентуално ова централа налазила...
Otvorena 1893. na Dorćolu, video sam jedanput i sliku negde. A gde je tačno bila... eee, to ćemo sad da ti nađemo! : ) Pozdravi sve do Pariza!
... skoro nam je Vukoman postovao ovaj zanimljiv Škalamerin plan iz 1789. godine ... na njemu svašta nešto, i naravno brojne džamije, po kojima kao što vidimo, nose nazive i tadašnje beogradske mahale ... neke od njih su nam sporadično poznate, za neke imamo i fotografije, a pojedine su ostale zabeležene samo na crtežima ... nažalost o većini, naročito brojnim Dorćolskim, znamo jako malo, a gotovo ništa o tome kako su izgledale ...
... danas ćemo bar na tren malo otrgnuti od zaborava džamiju koja je dugi niz godina obeležavala izgled Beograda u poslednjem veku turske vladavine, dominirajući u Gornjem gradu kalemegdanske tvrđave ...
... evo nam Mahmuda sultana džamija, kako se šepuri na crtežu Anastasa Jovanovića iz 1845. godine ...
... da je osmotrimo malo bolje i na ilustracijama iz 1876. godine ...
... malo ZOOMirano ...
... levo je Pašin konak, a pravo sultana Mahmuda džamija, baš kao i na sledećem crtežu ...
... da ne prepričavam, sledi izvod iz teksta Ljubomira Nikića - Godišnjak grada Beograda ...
... da malo označimo i na turskom planu ...
... hvala Anastasu :) ...
... krajičak ...
... kralj Milan ispred nekadašnjeg Pašinog konaka, na fotki koju nam je svojevremeno postovao IRM ...
... celokupan izgled Pašinog konaka krajem turskog vakta ...
... skoro četiri decenije kasnije, na okruglu godišnjicu - Glavni Đeneralštab ...
... malo je zahladnelo, pa je vreme i za pojačanu ishranu, i poneku kobaju ... prijatno i Bonđorno :) ...
... e ne znam, skoro sam načuo da postoji nešto od toga - proverićemo, al pre toga da proverimo svi zajedno one ćevape kod Orašca
Ево ја са конкретним: па хоћемо ли?
HOO-ĆEE-MOO!
КАД ЋЕМО?
... predlažem petak, 3. septembar u 18,30 časova ... naravno, ovoga puta - Orašac ...
ЗАХВАЛИМО СЕ ГОСПОДИНУ АРХ. ЖЕЉКУ ШКАЛАМЕРИ, КОЈИ ЈЕ УРАДИО ОВАКО ЛЕПЕ ПЛАНОВЕ!
Pregledavam stare postove i naiđem na ovo. Da je Titelbah to može ali da je ovo Novi dvor to mi nikako ne ide u glavu. Jedino ako Dvor nije planiran negde drugde a ne tamo gde je danas. Ovo će pre biti neko drugo Titelbahovo neizvedeno delo. Dajte neki spisak izvedenog i neizvedenog pa da vidimo gde bi ova kuća mogla da se uklopi jer mi se pre svega čini da ovo nije bila slobodnostojeća građevina već da je bila u uličnom nizu.
Браво, потписујем све што си опсервирао!
Ни ја не верујем да ова мала кућа може бити скица за Нови двор: пре ће ово бити фасада неке (неизведене) стамбене зграде. И сигурно, ово није била слободностојећа кућа него зграда у низу, мада су често, архитекти оног времена, доцртавали "природу" са стране (штафажа) да би оживели цртеж иако су са страна били околни објекти...
Na starom fforumu sam okačio biografiju i gomulu planova ST-a.
Evo sada samo biografije
Stojan Titelbah (1877-1916)
Stojan Titelbah je rođen u Beogradu 1877, u porodici inženjera i slikara Vladislava Titelbaha, čeha, koji se na talasu panslovenskog oduševljenja srbijom, doselio u Beograd 1875. godine. Stojan je u Beogradu završio arhitektonski odsek Tehničkog fakulteta i od 1905. je radio u Ministarstvu građevine, u njegovom arhitektonskom odeljenju, a od 1906 i u Umetničko zanatskoj školi kao profesor ornamentalnog crtanja jer je u svoje vreme važio za najveštijeg crtača među arhitektima. Zvanje arhitekte u Ministarstvu građevine dobio je 1908. Umro je na Krfu 1916. oduzevši sebi život u onom beznađu u kome se našao srpski narod. Sahranjen je u kosturnici na ostrvu Vido.
Titelbah je bio izuzetno vredan projektant i u svom radu je prošao kroz nekoliko faza razvoja. Na samim počecima usvoji je, kako ističe Bogunović, neorenesansu sa elemetima neobaroka, da bi ubrzo postao najvatreniji "pobornik bečke secesije u Beogradu", mada je, kako ističe Nestorović, u mnogim kompozicijama rašenim secesijskom dekoracijom zadržao akademsku strukturu ili bar klasične elemente akademizma". Na crtežima planova jasno se vidi sva Totelbahahova "nesputana tvoračka imaginacija, sklonost ka krivulji i vrsni osećaj za linearnu i plastičnu dekoraciju".
Pored radova u secesiji Stojan Titekbah je projektovao više zgrada u "arhitekturi modernizovanog renesansa u baroka".
Delo: Prizemna kuća Ljubomira Cincar Jankovića u Deligradskoj ulici br. 7 (1902), Kuća Goluba Janića u Deligradskoj 9 (1903), Zgrada sveštenika M. Popovića u Kursulinoj ulici br. 35 (1904), Kuća Filipa Stojanovića na uglu Krunske i Smiljanićeve 45 (1905), Projekat fasade kuća Milenka Maternog na uglu Hilandarske 15 i J. Ćetković (sa Andom Stefanovićem, 1911), Kuća Marije Rekalić, Tadeuša Košćuska 18. (1905), Kuća Dragutina Đorđevića na Topličinom venacu 29 (1905), Trgovačka kuća Arona Levija u ulici Kralja Petra 39 (1907), Kuća u Kralja Petra 72 (1909), Kuća u ulici Alekse Nenadovića 35 (1909), Projekat fasade kuća Riste Odavića u Alekse Nenadovića 35 (1909), Kuća Žaka Bulija u Kralja Petra 58 (1910), Kuća apotekara Svet. Okanovića u Makedonskoj ulici (sa Androm Stevanovićem, 1911), Kuća u ulici Strahinića Bana 27 (1911), Kuća Bertolda Godštajna u Zemun u nekadašnjoj Nemanjinoj br. 6 (1911), Kuća u Nemanjinoj ulici br. 4 (1911), Kuća u Đure Jakšića 11 (1912), Stambena zgrada M. Alkalaja, u Ulici Zmaja od Noćaja 11 (1912), Kuća trgovca Jovana Barlovca u Francuskoj 15 (1912), Palata Novog dvora (1912), Skice stambene zgrade za jednog člana kuće Karađorđevića oko (1911-12), Kuća Ilije Čkonjevića, ugao Banijske i Mekenzijeve (1912), Kuća u ulici Svetozara Markovića 69 (1914)