... Dobro jutro ponovo iz Karađorđeve i komšiluka ...
... svojevremeno je Goldi postovao ovu fotku, ne znam da li ovde ili na Beobuildu - ali u svakom slučaju - Gođevac ...
... ne znam da li je to baš onaj za kojim traga Milovan, malo čak i podseća na mesto sa Jocine slike (ima i razlika) ... ali našla se jedna fotka i kod mene ... Gođevac je doduše takođe u drugom planu, ali ipak proviruje ... naravno, i nezaobilazni tramvaj ...
...
Pre nego što je napravio jednu od najvećih fabrika metal-nih proizvoda u Srbiji Ranko Gođevac je od 1842. godine u Beogradu, na Savamali, držao "Trgovačku radnju gvožđarsko-metalne i tehničke struke". Dobivši od države shodno "Zakonu o potpomaganju domaće industrije" iz 1873. povlasticu "na 15 godina za "fabričku izradu" raznih predmeta od lima, prvenstveno kreveta, kada, građevin-skih ukrasa, mrtvačkih sanduka, kućnog posuđa", predu-zimljivi Ranko Gođevac je kod Paranosinog hana "instali-rao malu fabričku radionicu za izradu raznovrsnih limar-skih i drugih metalnih proizvoda mašinskim putem". Fab-rika je imala 5 odeljenja: limarsko, stugarsko, livačko, bravasrko, farbaru i sušaru, 14 mašina o malu parnu ma-šinu. Fabrika je zapošljavala 49 radnika i proizvodila "me-talne kreveta sa srpskim slikama, umivaonike, čiviluke, zaklone ispred peći, korpe za drva i ugalj, kade sa tušem, kafaske hladnjače, vage, krunjače za kukuruz, muljače za grožđe, crkvene čirake, mrtvače sanduke izlivene stubo-ve, filarete, branike za stepenice, gimnastičke kugle, baš-tanske ograde, podupirače, prozore za krovove, točkove, crkvena i i školska zvona". Fabrika je brzo napredovala pa su braća Ranka Gođevca kupili zemljište kod Mokro-luškog potoka i tu 1903 izgradili novu veliku fabriku i op-remili je novim mašinama, parnim Lokomobilom, genera-torom za električno svetlo i zaposlili 200 radnika sa naja-mninom od 19-12 dinara na dan.
Ova kuća gde je bila gvožđarska radnja je upravo srušena radi izgradnje glavnog stuba mosta KRALJA ALEKSANDRA
Odnosno na donjoj slici je to ova levo pored imanja Anastasa Zaha...
Dali je to ustvari bila kuća Stojana Veljkovića koja se pominje...
ANASTAS ZAHO Cincarin iz Makedoinije, koji je 1830. godine na Savi u Beogradu osnovao veliku gvožđarsku radnju koja je osamostalila veliki broj pomoćnika toga vremena. Imao je svoju radnju u svojoj staroj jedddnospratnici na Karađorđevoj ulici i Savskoj obali. Nad dućanskim vratima bila je izlivena tabla sa učvršćenim metalnim slovima , kakvu niko drugi u Beogradu nije imao. Veliko dvorište protezalo se do sokaka, koji se protezao do savske obale a nazivan je "Savsko pristanište". Na njegovom uglu stajala je takođe starinska jednospratnica, sa kafanicom. Imanje se naslanjalo na veliku kuću Stojana Veljkovića i delilo ga je samo sokače od kuće Ljube Krmanovića, gde je nekada bio ban i mejana "Liman" - pristanište. Ove dve kuće srušene su pre ratova zbog građenja mosta.
Ako dobro pamtim (a ovo Vladi može biti zanimljivo), tu kuću je projektovao Aleksandar Bugarski.
Zanimljivo da se i ulica u blizini zove braće Krsmanović. Pretpostavljam da je imenovana po kući Ljube Krsmanovića.
... svojevremeno je Goldi postovao ovu fotku, ne znam da li ovde ili na Beobuildu - ali u svakom slučaju - Gođevac ...
... ne znam da li je to baš onaj za kojim traga Milovan, malo čak i podseća na mesto sa Jocine slike (ima i razlika) ... ali našla se jedna fotka i kod mene ... Gođevac je doduše takođe u drugom planu, ali ipak proviruje ... naravno, i nezaobilazni tramvaj
...
Ova kuća gde je bila gvožđarska radnja je upravo srušena radi izgradnje glavnog stuba mosta KRALJA ALEKSANDRA
Odnosno na donjoj slici je to ova levo pored imanja Anastasa Zaha...
Dali je to ustvari bila kuća Stojana Veljkovića koja se pominje...
ANASTAS ZAHO
Cincarin iz Makedoinije, koji je 1830. godine na Savi u Beogradu osnovao veliku gvožđarsku radnju koja je osamostalila veliki broj pomoćnika toga vremena.
Imao je svoju radnju u svojoj staroj jedddnospratnici na Karađorđevoj ulici i Savskoj obali. Nad dućanskim vratima bila je izlivena tabla sa učvršćenim metalnim slovima , kakvu niko drugi u Beogradu nije imao. Veliko dvorište protezalo se do sokaka, koji se protezao do savske obale a nazivan je "Savsko pristanište". Na njegovom uglu stajala je takođe starinska jednospratnica, sa kafanicom. Imanje se naslanjalo na veliku kuću Stojana Veljkovića i delilo ga je samo sokače od kuće Ljube Krmanovića, gde je nekada bio ban i mejana "Liman" - pristanište. Ove dve kuće srušene su pre ratova zbog građenja mosta.
Ako dobro pamtim (a ovo Vladi može biti zanimljivo), tu kuću je projektovao Aleksandar Bugarski.
Zanimljivo da se i ulica u blizini zove braće Krsmanović. Pretpostavljam da je imenovana po kući Ljube Krsmanovića.
Чиста симболика - Петар оставља нешто новца, ствари, цркву и болницу, а Александар само једно - власт.
Odnosno na donjoj slici je to ova levo pored imanja Anastasa Zaha...
Dali je to ustvari bila kuća Stojana Veljkovića koja se pominje...
Јоцо, то је кућа Крсмановића, а Вељковићева је она вееелика изнад стрелице, у два реда, са унутрашњим двориштем кога пресецају порпечне зграде...