ja sam italijanski student i mnogo me zanima istorija Beograda, grad u kome sam živio godinu dana i koji svarno volim [izvinite za jezik, jos uvek učim]!
Stalno pratim vaš forum, svaka vam čast za strast i rad, mnogo je zanimljivo. Hteo sam da nešto pišem jer prvi put možda mogu da dajem mali doprinos...
Primetio sam da tražite sta je bilo, između dva rata, u mestu gde se danas nalazi grobnica narodnih heroja.
Možda mogu da vam pomognem: u arhivu Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda sam našao dokument gde piše da tamo je bila skulptura koja se zvala "žena koja razmisla" vajara Frana Krsinica.
Sklonjena posle drugog svetskog rata, skulptura - kako verovatno već znate - je bila smeštana u parku Manjež u 1989. Gde se danas nalazi nemam pojma. Nažalost nemam ni sliku skulpture..
Nastavite!! Viste najbolji!
Pozdrav iz Italije...
Marco
Nemam sliku skulpture, a nisam ni znao da se nalazila na mestu spomenika herojima NOB-a. Dakle, radi se o ovom mestu...
Jedna panorama iz 1940. godine...
Umalo da se nešto vidi na ovoj slici...
U savkom slucaju, kada je 1948. osvanuo spomenik herojima (Djura Djakovic, Ivo Lola Ribar, Ivan Milutinović i kasnije dodat Moša Pijade), skulptura je izgleda pripala Narodnom muzeju, a muzej je, možda ne odmah, nego valjda tek šezdesetih godina, odlučio da se ona postavi ispred Teatra Bojan Stupica u parku Manjež. To spominje i ovaj tekst. A ako je verovati ovom tekstu, koji se, koliko razumem, odnosi na istu skulpturu, nećemo je više videti.
Pretpostavljam da je skulptura pod nazivom Razmišljanje bila slična onoj na Kalemegdanu.
Što se tiče spomenika herojima, vidi se skroz levo na prvoj, a skroz desno na drugoj panorami.
... da krenem obrnutim redom ...
postovao KaraMaZov
postovao izi
... godine 1957. još uvek tri heroja, bez Moše ...
... nisam baš sve pregledao, ali dosta toga jesam, ali narečenog spomenika - nigde ...
postovao DrVu
... ili ja to ne vidim dobro, ali ja čak i ne nazirem nešto ...
... ili bi možda rebalo da se aktivira i malo mašte ...
ja sam italijanski student i mnogo me zanima istorija Beograda, grad u kome sam živio godinu dana i koji svarno volim [izvinite za jezik, jos uvek učim]!
Stalno pratim vaš forum, svaka vam čast za strast i rad, mnogo je zanimljivo. Hteo sam da nešto pišem jer prvi put možda mogu da dajem mali doprinos...
Primetio sam da tražite sta je bilo, između dva rata, u mestu gde se danas nalazi grobnica narodnih heroja.
Možda mogu da vam pomognem: u arhivu Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda sam našao dokument gde piše da tamo je bila skulptura koja se zvala "žena koja razmisla" vajara Frana Krsinica.
Sklonjena posle drugog svetskog rata, skulptura - kako verovatno već znate - je bila smeštana u parku Manjež u 1989. Gde se danas nalazi nemam pojma. Nažalost nemam ni sliku skulpture..
Nastavite!! Viste najbolji!
Pozdrav iz Italije...
Marco
... Benvenuti i Bonđorno Marko :)... drago nam je da Ti se sviđa ova naša priča i hvala na uključenju:)...
... ako si donedavno boravio u Beogradu i ako se sećaš ove sličice, onda se i poznajemo ...
... bilo kako bilo, još jednom srdačan pozdrav i očekujemo Tvoje sledeće priloge :) ...
Jedan tekst iz Večernjih novosti:
Direktorka Republičkog zavoda Vera Pavlović Lončarski kaže da će posle razmatranja i ukoliko dokumentacija bude potpuna, ove predloge proslediti Ministarstvu kulture. Poslednju reč da li ove prostorne kulturno-istorijske celine i objekti zaslužuju da ponesu naziv zaštićenog kulturnog dobra daće Vlada Srbije.
Izuzetno arhitektonsko delo, zgrada Muzeja vazduhoplovstva izgrađena je zajedničkim naporima vojnog i civilnog vazduhoplovstva na aerodromu “Nikola Tesla”. Temelji za jedinstvenu konstrukciju ovog objekta, prema nagrađenom rešenju arhitekte Ivana Štrausa, postavljeni su tokom 1975. godine. Usled komplikovanosti i složenosti zgrade, planovi o otvaranju nove stalne postavke su se sporo ostvarivali pa je stalna postavka za publiku otvorena tek 1989. sa izložbenom površinom od skoro šest hiljada kvadrata. Po značaju i vrednosti zbirke svrstava se među deset najznačajnijih muzeja ovog tipa u svetu i već ima status pojedinačnog dobra pod prethodnom zaštitom.
Prostrani zeleni trg na kom dominira Hram svetog Save, po mišljenju stručnjaka gradskog Zavoda za zaštitu spomenika, takođe, zaslužuje da se zaštiti, očuva i na pravi način prezentuje, što je odlika kulturnih dobara.
Nekadašnji Dom saveza nabavljačkih zadruga u Makedonskoj, u kojoj je danas “Dunav osiguranje”, podignut je 1928. prema projektu arhitekte Dimitrija M. Leka, a izdvaja se kao dobar primer međuratne arhitekture Beograda. Park prijateljstva, od 1961. simbol borbe za mir i jednakost naroda u svetu, takođe bi mogao biti zaštićen kao kulturno dobro.
Po mišljenju stručnjaka iz gradskog zavoda, mesto od posebnog značaja su i piloni Mosta kralja Aleksandra Prvog, građenog početkom tridesetih po projektu arhitekte Nikole Krasnova. Most je usled ratnih razaranja promenio izgled, na istom mestu podignut je Brankov most, a piloni su prošireni i postavljena je nova konstrukcija. Bez obzira na to, piloni su se, smatraju u Zavodu, dobro uklopili u ambijent Karađorđeve ulice.
Zdravo svima,
ja sam italijanski student i mnogo me zanima istorija Beograda, grad u kome sam živio godinu dana i koji svarno volim [izvinite za jezik, jos uvek učim]!
Stalno pratim vaš forum, svaka vam čast za strast i rad, mnogo je zanimljivo. Hteo sam da nešto pišem jer prvi put možda mogu da dajem mali doprinos...
Primetio sam da tražite sta je bilo, između dva rata, u mestu gde se danas nalazi grobnica narodnih heroja.
Možda mogu da vam pomognem: u arhivu Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda sam našao dokument gde piše da tamo je bila skulptura koja se zvala "žena koja razmisla" vajara Frana Krsinica.
Sklonjena posle drugog svetskog rata, skulptura - kako verovatno već znate - je bila smeštana u parku Manjež u 1989. Gde se danas nalazi nemam pojma. Nažalost nemam ni sliku skulpture..
Nastavite!! Viste najbolji!
Pozdrav iz Italije...
Marco
Nemam sliku skulpture, a nisam ni znao da se nalazila na mestu spomenika herojima NOB-a. Dakle, radi se o ovom mestu...
Jedna panorama iz 1940. godine...
Umalo da se nešto vidi na ovoj slici...
U savkom slucaju, kada je 1948. osvanuo spomenik herojima (Djura Djakovic, Ivo Lola Ribar, Ivan Milutinović i kasnije dodat Moša Pijade), skulptura je izgleda pripala Narodnom muzeju, a muzej je, možda ne odmah, nego valjda tek šezdesetih godina, odlučio da se ona postavi ispred Teatra Bojan Stupica u parku Manjež. To spominje i ovaj tekst. A ako je verovati ovom tekstu, koji se, koliko razumem, odnosi na istu skulpturu, nećemo je više videti.
Pretpostavljam da je skulptura pod nazivom Razmišljanje bila slična onoj na Kalemegdanu.
Što se tiče spomenika herojima, vidi se skroz levo na prvoj, a skroz desno na drugoj panorami.
... da krenem obrnutim redom ...
postovao KaraMaZov
postovao izi
... godine 1957. još uvek tri heroja, bez Moše ...
... nisam baš sve pregledao, ali dosta toga jesam, ali narečenog spomenika - nigde ...
postovao DrVu
... ili ja to ne vidim dobro, ali ja čak i ne nazirem nešto ...
... ili bi možda rebalo da se aktivira i malo mašte ...
... Bonđorno :)...
... ne sećam se, ili bar ne tako dobre :)...
Zdravo svima,
ja sam italijanski student i mnogo me zanima istorija Beograda, grad u kome sam živio godinu dana i koji svarno volim [izvinite za jezik, jos uvek učim]!
Stalno pratim vaš forum, svaka vam čast za strast i rad, mnogo je zanimljivo. Hteo sam da nešto pišem jer prvi put možda mogu da dajem mali doprinos...
Primetio sam da tražite sta je bilo, između dva rata, u mestu gde se danas nalazi grobnica narodnih heroja.
Možda mogu da vam pomognem: u arhivu Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda sam našao dokument gde piše da tamo je bila skulptura koja se zvala "žena koja razmisla" vajara Frana Krsinica.
Sklonjena posle drugog svetskog rata, skulptura - kako verovatno već znate - je bila smeštana u parku Manjež u 1989. Gde se danas nalazi nemam pojma. Nažalost nemam ni sliku skulpture..
Nastavite!! Viste najbolji!
Pozdrav iz Italije...
Marco
... Benvenuti i Bonđorno Marko :)... drago nam je da Ti se sviđa ova naša priča i hvala na uključenju:)...
... ako si donedavno boravio u Beogradu i ako se sećaš ove sličice, onda se i poznajemo ...
... bilo kako bilo, još jednom srdačan pozdrav i očekujemo Tvoje sledeće priloge :) ...
На прве три слике види се, одмах до хотела Ексцелзиор, кућа и имање генерала Франасовића.
maketa novog ML
... veselo u VML-u :party: ...
... HEAVIER ARTILLERY ! - normalno, kad je u VELIKOM ! 8) ...
Direktorka Republičkog zavoda Vera Pavlović Lončarski kaže da će posle razmatranja i ukoliko dokumentacija bude potpuna, ove predloge proslediti Ministarstvu kulture. Poslednju reč da li ove prostorne kulturno-istorijske celine i objekti zaslužuju da ponesu naziv zaštićenog kulturnog dobra daće Vlada Srbije.
Izuzetno arhitektonsko delo, zgrada Muzeja vazduhoplovstva izgrađena je zajedničkim naporima vojnog i civilnog vazduhoplovstva na aerodromu “Nikola Tesla”. Temelji za jedinstvenu konstrukciju ovog objekta, prema nagrađenom rešenju arhitekte Ivana Štrausa, postavljeni su tokom 1975. godine. Usled komplikovanosti i složenosti zgrade, planovi o otvaranju nove stalne postavke su se sporo ostvarivali pa je stalna postavka za publiku otvorena tek 1989. sa izložbenom površinom od skoro šest hiljada kvadrata. Po značaju i vrednosti zbirke svrstava se među deset najznačajnijih muzeja ovog tipa u svetu i već ima status pojedinačnog dobra pod prethodnom zaštitom.
Prostrani zeleni trg na kom dominira Hram svetog Save, po mišljenju stručnjaka gradskog Zavoda za zaštitu spomenika, takođe, zaslužuje da se zaštiti, očuva i na pravi način prezentuje, što je odlika kulturnih dobara.
Nekadašnji Dom saveza nabavljačkih zadruga u Makedonskoj, u kojoj je danas “Dunav osiguranje”, podignut je 1928. prema projektu arhitekte Dimitrija M. Leka, a izdvaja se kao dobar primer međuratne arhitekture Beograda. Park prijateljstva, od 1961. simbol borbe za mir i jednakost naroda u svetu, takođe bi mogao biti zaštićen kao kulturno dobro.
Po mišljenju stručnjaka iz gradskog zavoda, mesto od posebnog značaja su i piloni Mosta kralja Aleksandra Prvog, građenog početkom tridesetih po projektu arhitekte Nikole Krasnova. Most je usled ratnih razaranja promenio izgled, na istom mestu podignut je Brankov most, a piloni su prošireni i postavljena je nova konstrukcija. Bez obzira na to, piloni su se, smatraju u Zavodu, dobro uklopili u ambijent Karađorđeve ulice.
... Bonđorno :)...