... sinoćke se brzalo i brljalo, pa da od jutros malo vadim fleke ... zapravo sam već juče pokušavao da nađem identičnu (veću) razglednicu koju je stavio Relja, ali mi nešto nije išlo ... od jutros sam srećnije ruke :)...
... dakle pogled je naravno iz Čika Ljubine (moj očigledni lapsus), a stvarno mi se od Panđeline zgrade na uglu sa Vukovom, učinilo da je SANU, koji se očito, tada još ne nazire ... a i razglednica je iz ranijeg perioda, što bi se reklo familijarna mi je itd. tako da je dobro da mi se nisu pričinile još i neke druge stvari 8) ...
... videćemo šta će biti danas :glasses: ... Bonđorno :) ...
Hotel Grand
Hotel Grand je u svoje vreme bio poznat i po tome što je to bila prvagrađevina u Srbiji gde je i "za kompoziciju fasade i za njenu dekoraciju prihvaćena secesija". Hotel se nalaziou Beogradu u Knez-Mihajlovoj ulici, na mestu gde se danas nalazi pjaceta Filozofskog fakulteta. Hotel jeprojektovao arhitekta Milan Antonović 1904. godine, i imao je prizemlje, gde je bila velika kafana sa nekoliko luksuznih separea, i dva sprata, gde su se nalazile velike hotelske sobe. Sve do Drugog svetskog rata Grand Hotel je važio za najbolji beogradski hotel. Posebno su bile na glasu kafana, trpezarija i zimska bašta čija je tavanica bila zastakljena dekorativnim staklom. Na fasadi Grand hotela jasno se uočavao "plitki reljefi sabogatim vegetabilnim i geometrijskim dekorativnim motivima". U stilu secesije bio je izrađeni i celokupni enterijer. Posle drugog svetskog rata Hotel jeprepravljen čime je izgubljen sav sjaj njegove naglašene secesije i zatim negde sredinom šezdesetih godina srušen kada je počela izgradnja Današnjeg Filiozofskog fakulteta.
Својевремено смо покушали да одгонетнемо када је срушена ова зграда и сазидана нова која данас тоји на том месту (а чију слику сад не могу да ископам):
Модератор на Земунском блогу каже 1957. Док се не докаже супротно, ово би могло и да буде тачно. (јест да он тврди да има још три исте куле, ал` ајд сад`)
Imam jedno pitanjce za aviondžije.
Na poleđini ove slike na kojoj je moj teča (dole treći sleva) piše: 206 eskadrila Skoplje. Godinu ne znam. Predpostavljam da je pred rat. Interesuje me koji je ovo avion, kao i da li se zna sudbina posade.
Ono što ja znam, to je da je teča bio zarobljen (ne znam da li je srušen) zajedno sa engleskim i američkim pilotima. Preživeo je rat ali mu je sudbina tragična jer se u zarobljeništvu navuko na heroin, pa je tako završio da priča nije za forum.
Imam jedno pitanjce za aviondžije.
Na poleđini ove slike na kojoj je moj teča (dole treći sleva) piše: 206 eskadrila Skoplje. Godinu ne znam. Predpostavljam da je pred rat. Interesuje me koji je ovo avion, kao i da li se zna sudbina posade.
Ono što ja znam, to je da je teča bio zarobljen (ne znam da li je srušen) zajedno sa engleskim i američkim pilotima. Preživeo je rat ali mu je sudbina tragična jer se u zarobljeništvu navuko na heroin, pa je tako završio da priča nije za forum.
Pozdrav svim aeroljupcima!
Čehoslovačka Avia BH-33 (nekih još 20-tak komada izrađeno u Ikarusu po licenci), lovac jednosed, par komada koji su ostali u školskim eskadrilama je učestvovalo u ratu 1941 - uz predvidljiv ishod.
Imam jedno pitanjce za aviondžije.
Na poleđini ove slike na kojoj je moj teča (dole treći sleva) piše: 206 eskadrila Skoplje. Godinu ne znam. Predpostavljam da je pred rat. Interesuje me koji je ovo avion, kao i da li se zna sudbina posade.
Ono što ja znam, to je da je teča bio zarobljen (ne znam da li je srušen) zajedno sa engleskim i američkim pilotima. Preživeo je rat ali mu je sudbina tragična jer se u zarobljeništvu navuko na heroin, pa je tako završio da priča nije za forum.
Pozdrav svim aeroljupcima!
Čehoslovačka Avia BH-33 (nekih još 20-tak komada izrađeno u Ikarusu po licenci), lovac jednosed, par komada koji su ostali u školskim eskadrilama je učestvovalo u ratu 1941 - uz predvidljiv ishod.
... и да опет приупитам, као ономад, онде...: А беше ли ти онај исти ММ, што је ово написао, можда?
Milane, ovo je sjajan tekst. Da li imaš još neki.
Draga Zvezdarka i Vlado,
hvala svima od srca. Da, to su moji članci (da parafraziram Nušića - "ushićen što me se profesor tako dobro seća"). Objavljivao sam redovno napise o srpskim graditeljima u časopisu "Vračarski glasnik". List je naknadno, posle više od decenije uspešnog rada, ugašen.
Mogu da okačim na net preostale brojeve (to neće baš ići tako brzo), pa ako želite da čitate, izvolite...
Dorćolac, zaboravih da pitam - imaš li još ovakvih fotografija?
Fotografije iz tog perioda naše avijaciije važe za raritete i svaka koja se pojavi izaziva posebnu pažnju i analizira se do detalja.
На жалост, погинуо је 1957. године, ударивши у планину Прењ, изнад Мостара.
... dakle pogled je naravno iz Čika Ljubine (moj očigledni lapsus), a stvarno mi se od Panđeline zgrade na uglu sa Vukovom, učinilo da je SANU, koji se očito, tada još ne nazire ... a i razglednica je iz ranijeg perioda, što bi se reklo familijarna mi je itd. tako da je dobro da mi se nisu pričinile još i neke druge stvari 8) ...
... videćemo šta će biti danas :glasses: ... Bonđorno :) ...
Hotel Grand
Hotel Grand je u svoje vreme bio poznat i po tome što je to bila prva građevina u Srbiji gde je i "za kompoziciju fasade i za njenu dekoraciju prihvaćena secesija". Hotel se nalazio u Beogradu u Knez-Mihajlovoj ulici, na mestu gde se danas nalazi pjaceta Filozofskog fakulteta. Hotel je projektovao arhitekta Milan Antonović 1904. godine, i imao je prizemlje, gde je bila velika kafana sa nekoliko luksuznih separea, i dva sprata, gde su se nalazile velike hotelske sobe. Sve do Drugog svetskog rata Grand Hotel je važio za najbolji beogradski hotel. Posebno su bile na glasu kafana, trpezarija i zimska bašta čija je tavanica bila zastakljena dekorativnim staklom. Na fasadi Grand hotela jasno se uočavao "plitki reljefi sa bogatim vegetabilnim i geometrijskim dekorativnim motivima". U stilu secesije bio je izrađeni i celokupni enterijer. Posle drugog svetskog rata Hotel je prepravljen čime je izgubljen sav sjaj njegove naglašene secesije i zatim negde sredinom šezdesetih godina srušen kada je počela izgradnja Današnjeg Filiozofskog fakulteta.
Milane, ovo je sjajan tekst. Da li imaš još neki.
Модератор на Земунском блогу каже 1957. Док се не докаже супротно, ово би могло и да буде тачно. (јест да он тврди да има још три исте куле, ал` ајд сад`)
поздрав
Imam jedno pitanjce za aviondžije.
Na poleđini ove slike na kojoj je moj teča (dole treći sleva) piše: 206 eskadrila Skoplje. Godinu ne znam. Predpostavljam da je pred rat. Interesuje me koji je ovo avion, kao i da li se zna sudbina posade.
Ono što ja znam, to je da je teča bio zarobljen (ne znam da li je srušen) zajedno sa engleskim i američkim pilotima. Preživeo je rat ali mu je sudbina tragična jer se u zarobljeništvu navuko na heroin, pa je tako završio da priča nije za forum.
Pozdrav svim aeroljupcima
Imam jedno pitanjce za aviondžije.
Na poleđini ove slike na kojoj je moj teča (dole treći sleva) piše: 206 eskadrila Skoplje. Godinu ne znam. Predpostavljam da je pred rat. Interesuje me koji je ovo avion, kao i da li se zna sudbina posade.
Ono što ja znam, to je da je teča bio zarobljen (ne znam da li je srušen) zajedno sa engleskim i američkim pilotima. Preživeo je rat ali mu je sudbina tragična jer se u zarobljeništvu navuko na heroin, pa je tako završio da priča nije za forum.
Pozdrav svim aeroljupcima
Čehoslovačka Avia BH-33 (nekih još 20-tak komada izrađeno u Ikarusu po licenci), lovac jednosed, par komada koji su ostali u školskim eskadrilama je učestvovalo u ratu 1941 - uz predvidljiv ishod.
206. ta je 1941 koristila bombardere Do17.
Imam jedno pitanjce za aviondžije.
Na poleđini ove slike na kojoj je moj teča (dole treći sleva) piše: 206 eskadrila Skoplje. Godinu ne znam. Predpostavljam da je pred rat. Interesuje me koji je ovo avion, kao i da li se zna sudbina posade.
Ono što ja znam, to je da je teča bio zarobljen (ne znam da li je srušen) zajedno sa engleskim i američkim pilotima. Preživeo je rat ali mu je sudbina tragična jer se u zarobljeništvu navuko na heroin, pa je tako završio da priča nije za forum.
Pozdrav svim aeroljupcima
Čehoslovačka Avia BH-33 (nekih još 20-tak komada izrađeno u Ikarusu po licenci), lovac jednosed, par komada koji su ostali u školskim eskadrilama je učestvovalo u ratu 1941 - uz predvidljiv ishod.
206. ta je 1941 koristila bombardere Do17.
Milane, ovo je sjajan tekst. Da li imaš još neki.
Draga Zvezdarka i Vlado,
hvala svima od srca. Da, to su moji članci (da parafraziram Nušića - "ushićen što me se profesor tako dobro seća"). Objavljivao sam redovno napise o srpskim graditeljima u časopisu "Vračarski glasnik". List je naknadno, posle više od decenije uspešnog rada, ugašen.
Mogu da okačim na net preostale brojeve (to neće baš ići tako brzo), pa ako želite da čitate, izvolite...
Fotografije iz tog perioda naše avijaciije važe za raritete i svaka koja se pojavi izaziva posebnu pažnju i analizira se do detalja.