još jedan spomenik iz Velikog rata o kome, bar ja, ne znam ništa. Sudeći po pozadini, čak bih rekao da je negde možda na Kosmaju ili na tu stranu...
Да избегнемо забавну забуну са датумима: 2. децембра 1914. по новом АУ војска заузела је Београд, а истог дана по старом српска војска их је протерала и ослободила град.
još jedan spomenik iz Velikog rata o kome, bar ja, ne znam ništa. Sudeći po pozadini, čak bih rekao da je negde možda na Kosmaju ili na tu stranu...
Да избегнемо забавну забуну са датумима: 2. децембра 1914. по новом АУ војска заузела је Београд, а истог дана по старом српска војска их је протерала и ослободила град.
da, da, i piše da su pali prilikom "osvojenja" Beograda, što jeste taj datum po "novom".
Zato sam i pomislio da je ovo nešto što se nalazilo sa Kosmajske strane jer je odatle i došla ofanziva.
Nemačka je gradila most kod Pančeva, na račun reparacija, prema Mirovnom ugovoru, i, građenje, odugovlačila, iz više razloga. Kod nas se te godine smatralo čak, da Nemci žele da obustave rad, i, oko toga, bila je nastala “kriza”. U Beograd je bio došao sam šef odseka nemačkog Ministarstva spoljnih poslova, da pregovara.
“Politika” je smatrala da bi trebalo ispitati tog gospodina.
Ali Nemac nije hteo da vidi, nijednog novinara.
Meni je rečeno, da se pokažem, sada. Ono, u Pešti, i na Rijeci, nije bilo ništa!
Nemac je bio odseo u hotelu “Palace”. U to doba to je bio karavanseraj, pun stranaca, a sastajalište raznih diplomata i agenata iz inostranstva. Jedan francuski oficir ubio je, u tom hotelu, svog saputnika, Švajcarca, pod vrlo misterioznim okolnostima. U suterenu tog hotela bili su separei – sa mađarskim igračicama. Naš veliki filozof, onog doba, Brana Petronijević, bio je tu svakidašnji gost, odmarajući se, od svog duhovnog rada preko dana. Ja sam tu, među Mađaricama, upoznao pomenutog Švabu i on mi je održao, NE ZNAJUĆI KOME GOVORI, malo predavanje o mostovima.
“Politika” je moj “intervju”, idući dan, štampala.
Овај споменик некада се налазио на територији Панчева, али како се граница пре неколико година померила сада је на самој међи београдске општине Палилула и Панчева:
Леп текстић. И што је врло важно, врло добра лектура и коректура, за разлику од већине претходних штива посвећеним овој тематици. Узгред да питам, да ли ће књигом бити обухваћени и такви угоститељски објекти као што су рецимо крчме Код Миладина, Стратосфера, Златно брдо, Код ладне воде.....?
Да избегнемо забавну забуну са датумима: 2. децембра 1914. по новом АУ војска заузела је Београд, а истог дана по старом српска војска их је протерала и ослободила град.
Да избегнемо забавну забуну са датумима: 2. децембра 1914. по новом АУ војска заузела је Београд, а истог дана по старом српска војска их је протерала и ослободила град.
da, da, i piše da su pali prilikom "osvojenja" Beograda, što jeste taj datum po "novom".
Zato sam i pomislio da je ovo nešto što se nalazilo sa Kosmajske strane jer je odatle i došla ofanziva.
“Politika” je smatrala da bi trebalo ispitati tog gospodina.
Ali Nemac nije hteo da vidi, nijednog novinara.
Meni je rečeno, da se pokažem, sada. Ono, u Pešti, i na Rijeci, nije bilo ništa!
Nemac je bio odseo u hotelu “Palace”.
U to doba to je bio karavanseraj, pun stranaca, a sastajalište raznih diplomata i agenata iz inostranstva. Jedan francuski oficir ubio je, u tom hotelu, svog saputnika, Švajcarca, pod vrlo misterioznim okolnostima. U suterenu tog hotela bili su separei – sa mađarskim igračicama. Naš veliki filozof, onog doba, Brana Petronijević, bio je tu svakidašnji gost, odmarajući se, od svog duhovnog rada preko dana. Ja sam tu, među Mađaricama, upoznao pomenutog Švabu i on mi je održao, NE ZNAJUĆI KOME GOVORI, malo predavanje o mostovima.
“Politika” je moj “intervju”, idući dan, štampala.
http://www.e-novine.com/kultura/kultura-knjige/126274-Pesnici-nisu-kakav-posao-oni-ima-pevaju.html
Топчидер.
Са кнезом Павлом, али не знам где тачно.
?У Београду?
Овај споменик некада се налазио на територији Панчева, али како се граница пре неколико година померила сада је на самој међи београдске општине Палилула и Панчева:
Наш текстић о кафани Уједињење:
Леп текстић. И што је врло важно, врло добра лектура и коректура, за разлику од већине претходних штива посвећеним овој тематици. Узгред да питам, да ли ће књигом бити обухваћени и такви угоститељски објекти као што су рецимо крчме Код Миладина, Стратосфера, Златно брдо, Код ладне воде.....?