Снимци Самсона Чернова: заплењени аустријски брод, и на Сави, док Српска војска прелази у Срем.
Са војском је у Срем прешао и Чернов, где је за Ђоку Богдановића снимао филм о тој акцији...
За горњу слику се слажем да је начињена негде са Топчидерског брда, сасвим могуће и са позиције данашње Т. звезде. За доњу сам скоро сигуран да није са Калемегдана јер је мост преблизу. Чини ми се да је фотограф био негде код Тобџијске пијаце, Босанске улице, можда Сарајевске? Ту би се лепо уклопиле и ове куће. Е сад, било би лепо да откријемо и где тачно. Имамо добру основу.
Bosanska, Sarajevska ili pijaca su suvise NISKO pozicionirane da bi se dobio ovakav panoramski pogled ... Fotograf je sigurno bio na dosta visljem terenu jer se vidi DUBOKI HORIZONT-do iza Ade Ciganlije... !!!
Takav duboki kadar je nemoguce dobiti iz visine priobalja Save..
To ,sto Vam se cini da je most preblizu , je stara opticka varka izazvana depresijom tla izmedju gledaoca i ciljanog predmeta.Postoji i strucni ,vojni termin za to... .
Uglavnom, ovde se na reku Savu i sruseni most gleda ODOZGO.... Terazijski greben (park ) ???
За горњу слику се слажем да је начињена негде са Топчидерског брда, сасвим могуће и са позиције данашње Т. звезде. За доњу сам скоро сигуран да није са Калемегдана јер је мост преблизу. Чини ми се да је фотограф био негде код Тобџијске пијаце, Босанске улице, можда Сарајевске? Ту би се лепо уклопиле и ове куће. Е сад, било би лепо да откријемо и где тачно. Имамо добру основу.
Bosanska, Sarajevska ili pijaca su suvise NISKO pozicionirane da bi se dobio ovakav panoramski pogled ... Fotograf je sigurno bio na dosta visljem terenu jer se vidi DUBOKI HORIZONT-do iza Ade Ciganlije... !!!
Takav duboki kadar je nemoguce dobiti iz visine priobalja Save..
To ,sto Vam se cini da je most preblizu , je stara opticka varka izazvana depresijom tla izmedju gledaoca i ciljanog predmeta.Postoji i strucni ,vojni termin za to... .
Uglavnom, ovde se na reku Savu i sruseni most gleda ODOZGO.... Terazijski greben (park ) ???
Гледајући мапу Београда највероватније је Теразијски гребен,
зато што по мапи одатле почиње права линија која спаја
Теразијски гребен, нормална на мост, и затим на правац Аде Циганлије.
У читавом раскошном ансамблу Теразија зграду на левој страни ретко ко примети. Ја не знам ни чак да ли има неки устаљени званични или популарни назив. Претпостављам да Милован зна ко је архитекта.
Zapravo, istorija ove zgrade levo, povezana je sa mnogim nepoznanicama i neistraženostima istorije beogradskog graditeljstva novijeg doba. Zna se da je za zgradu raspisan konkurs pred rat (smatra se da je to jedan od poslednjih većih konkursa pre 1941., mada ih je bilo još par) i da je konkurs raspisalo osiguravajuće društvo Srbija. Zgrada je trebala da ima kompleksan program i izgleda i po svemu sudeći struktura programa raspisanog konkursa predviđala je i bioskop (slično kao u Samojlovljevoj palati "Beograd" na Terazijama). Doduše to su post festum nagađanja jer je zgrada početa da se zida pred rat, neizvesno po čijem projektu (projekat koji se često vrti na internetu kao pobednički sa konkursa ne podseća mnogo ovo što danas stoji ovde). Do 1944. zgrada je podignuta do prvog sprata, doduše sa ponešto drugačijim nizovima prozora. Takođe, tvrdi se da je i do tog doba iskopana sala bioskopa u dvorištu i napravljeni obimni zidovi, a sve to posle poslužilo kao nemačko sklonište od napada iz vazduha.
Ono što je izvesno jeste da je projekat posle rata nastavio da radi arh. Vladislav Vladisavljević i da njegov potpis stoji na nekim od planova ove zgrade koji su sačuvani u Arhivu grada. Da li je po njegovom projektu i započeta ova palata nije izvesno (pretpostavlja se da jeste), kao što nije izvesno koliko se predratni (ili, čak, ratni) projekat razlikovao od ovde izvedenog dela. Činjenica jeste da zgrada potpuno podseća na stari način arhitektonskog oblikovanja kako u domenu forme tako i u detaljima, iako je izgrađena i dovršena kudikamo kasnije.
Oko godine 1950. Vladislav Vladisavljević umire i dalje dovršenje bilo je povereno Vladisavljevićevom predratnom kolegi, arhitekti Branislavu Marikoviću, koji ju je po svemu sudeći - dovršio u oblik koji i dan danas razaznajemo, i pored bezveznog nadziđivanja od pre koju godinu.
Хе хе хе, знао сам да ће одговор бити поучан и детаљан. Научили смо скоро све што се зна о овој згради! Хвала. Ја се сећам да смо овде (?) имали Којићев пројекат за ту палату "Србија" као и неколико слика из доба окупације на којима се видео угао.
Da li je to ova zgrada www.google.com/maps/@44.810038,20.457647,3a,75y,226.55h,121.67t/data=!3m4!1e1!3m2!1s1uTsRbYe2wgedlhSMMFgDA!2e0 ?
Јесте. Улица Гаврила Принципа близу Балканске.
Са војском је у Срем прешао и Чернов, где је за Ђоку Богдановића снимао филм о тој акцији...
За горњу слику се слажем да је начињена негде са Топчидерског брда, сасвим могуће и са позиције данашње Т. звезде. За доњу сам скоро сигуран да није са Калемегдана јер је мост преблизу. Чини ми се да је фотограф био негде код Тобџијске пијаце, Босанске улице, можда Сарајевске? Ту би се лепо уклопиле и ове куће. Е сад, било би лепо да откријемо и где тачно. Имамо добру основу.
Bosanska, Sarajevska ili pijaca su suvise NISKO pozicionirane da bi se dobio ovakav panoramski pogled ...
Fotograf je sigurno bio na dosta visljem terenu jer se vidi DUBOKI HORIZONT-do iza Ade Ciganlije... !!!
Takav duboki kadar je nemoguce dobiti iz visine priobalja Save..
To ,sto Vam se cini da je most preblizu , je stara opticka varka izazvana depresijom tla izmedju gledaoca i ciljanog predmeta.Postoji i strucni ,vojni termin za to... .
Uglavnom, ovde se na reku Savu i sruseni most gleda ODOZGO.... Terazijski greben (park ) ???
За горњу слику се слажем да је начињена негде са Топчидерског брда, сасвим могуће и са позиције данашње Т. звезде. За доњу сам скоро сигуран да није са Калемегдана јер је мост преблизу. Чини ми се да је фотограф био негде код Тобџијске пијаце, Босанске улице, можда Сарајевске? Ту би се лепо уклопиле и ове куће. Е сад, било би лепо да откријемо и где тачно. Имамо добру основу.
Bosanska, Sarajevska ili pijaca su suvise NISKO pozicionirane da bi se dobio ovakav panoramski pogled ...
Fotograf je sigurno bio na dosta visljem terenu jer se vidi DUBOKI HORIZONT-do iza Ade Ciganlije... !!!
Takav duboki kadar je nemoguce dobiti iz visine priobalja Save..
To ,sto Vam se cini da je most preblizu , je stara opticka varka izazvana depresijom tla izmedju gledaoca i ciljanog predmeta.Postoji i strucni ,vojni termin za to... .
Uglavnom, ovde se na reku Savu i sruseni most gleda ODOZGO.... Terazijski greben (park ) ???
Гледајући мапу Београда највероватније је Теразијски гребен,
зато што по мапи одатле почиње права линија која спаја
Теразијски гребен, нормална на мост, и затим на правац Аде Циганлије.
У читавом раскошном ансамблу Теразија зграду на левој страни ретко ко примети. Ја не знам ни чак да ли има неки устаљени званични или популарни назив. Претпостављам да Милован зна ко је архитекта.
Zapravo, istorija ove zgrade levo, povezana je sa mnogim nepoznanicama i neistraženostima istorije beogradskog graditeljstva novijeg doba. Zna se da je za zgradu raspisan konkurs pred rat (smatra se da je to jedan od poslednjih većih konkursa pre 1941., mada ih je bilo još par) i da je konkurs raspisalo osiguravajuće društvo Srbija. Zgrada je trebala da ima kompleksan program i izgleda i po svemu sudeći struktura programa raspisanog konkursa predviđala je i bioskop (slično kao u Samojlovljevoj palati "Beograd" na Terazijama). Doduše to su post festum nagađanja jer je zgrada početa da se zida pred rat, neizvesno po čijem projektu (projekat koji se često vrti na internetu kao pobednički sa konkursa ne podseća mnogo ovo što danas stoji ovde). Do 1944. zgrada je podignuta do prvog sprata, doduše sa ponešto drugačijim nizovima prozora. Takođe, tvrdi se da je i do tog doba iskopana sala bioskopa u dvorištu i napravljeni obimni zidovi, a sve to posle poslužilo kao nemačko sklonište od napada iz vazduha.
Ono što je izvesno jeste da je projekat posle rata nastavio da radi arh. Vladislav Vladisavljević i da njegov potpis stoji na nekim od planova ove zgrade koji su sačuvani u Arhivu grada. Da li je po njegovom projektu i započeta ova palata nije izvesno (pretpostavlja se da jeste), kao što nije izvesno koliko se predratni (ili, čak, ratni) projekat razlikovao od ovde izvedenog dela. Činjenica jeste da zgrada potpuno podseća na stari način arhitektonskog oblikovanja kako u domenu forme tako i u detaljima, iako je izgrađena i dovršena kudikamo kasnije.
Oko godine 1950. Vladislav Vladisavljević umire i dalje dovršenje bilo je povereno Vladisavljevićevom predratnom kolegi, arhitekti Branislavu Marikoviću, koji ju je po svemu sudeći - dovršio u oblik koji i dan danas razaznajemo, i pored bezveznog nadziđivanja od pre koju godinu.
Хе хе хе, знао сам да ће одговор бити поучан и детаљан. Научили смо скоро све што се зна о овој згради! Хвала. Ја се сећам да смо овде (?) имали Којићев пројекат за ту палату "Србија" као и неколико слика из доба окупације на којима се видео угао.
Da ponovim i obnovim sećanje:
Парк испред Дома културе на Сењаку
Кнез Павле посматра трке са председником управе Кола јахача г. Велизаром Јанковићем
Први задружни дом "Шумадија" у Београду, Бранкова улица, број 23