Radmila Hakman u bašti roditeljske kuće na Senjaku kao Španjolka.
Radmila Hakman, u bašti roditeljske kuće na Senjaku, 1939.
MMMMiiiiilovaneeeeeeeee!
Увек ме одушеве овакве фотографије! Хвала ти за ово. Нажалост, о Кости Хакману не знам много (овде би нам био од користи неки историчар ументости), али су слике пуне неке посебне атмосфере...
Kosta Hakman (1899-1961) je bio jedan od najznačajnih srpskih slikara 20. veka. Rođen je u Bosanskoj Krupi22. maja 1899. od oca poljskog imigranta i majke bosanske Srpkinje iz Sarajeva. Kršten je u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Hakmana su 1914. uhapsile austro-ugarske vlasti kao člana južnoslovenskog pokreta Mlada Bosna. Srednju školu je završio 1919, kada započinje studije slikarstva. Od 1921. do 1924. studirao je slikarstvo u poljskom gradu Krakovu. Svoju prvu izložbu je održao 1925. Povremeno je predavao na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu. U periodu od 1941-1944. bio je zatočen u koncentracionom logotu u Dortmundu kao ratni zarobljenik. 1947. postaje redovni profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu. 1947. rodila mu se prva kćerka, a 1958. odlazi u penziju. Kosta Hakman je umro 9. decembra 1961 u Opatiji.
Pariz, 1930 Đorđe Andrejević Kun, Ljuba Ivanović i Kosta Hakman.
Slikar Ljuba Popović pomaže svom profesoru Kosti Hakmanu, 1959.
.... skoro smo ga spominjali, nostalgični 8) Mile čini mi se ... motel za romantiku, pa i šire, a velegrad dovoljno blizu i daleko ... Hiljadu ruža, za 1001 noć :) ...
Radmila Hakman, u bašti roditeljske kuće na Senjaku, 1939.
MMMMiiiiilovaneeeeeeeee!
Увек ме одушеве овакве фотографије! Хвала ти за ово. Нажалост, о Кости Хакману не знам много (овде би нам био од користи неки историчар ументости), али су слике пуне неке посебне атмосфере...
Ђуре Даничића према Хиландарској гледано од Копитареве градине...
Ђуре Даничића према Кнез Милетиној, данас Деспота Стефана такође гледано са Копитареве Градине...
Нешто не препознајем...
Језиве су те ратно-разорене. Ево једне снимљене такође са рушевине:
... gđa Hakman u Senjačko-Seviljskoj izvedbi ...
... gđa. Španjolka u Kazbeku ...
... na potezu kičicom je maestro Hakman ... prvo dve beogradske na (zasada) neutvrđenoj lokaciji ...
... Velika škola ...
... Skadarlija ... eto nas baš kod Kazbeka, odnosno Vuka ...
... kuhinja Mitropolije ...
... Mitropolija ...
... još jedna za kraj ...
Kosta Hakman (1899-1961) je bio jedan od najznačajnih srpskih slikara 20. veka. Rođen je u Bosanskoj Krupi 22. maja 1899. od oca poljskog imigranta i majke bosanske Srpkinje iz Sarajeva. Kršten je u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Hakmana su 1914. uhapsile austro-ugarske vlasti kao člana južnoslovenskog pokreta Mlada Bosna. Srednju školu je završio 1919, kada započinje studije slikarstva. Od 1921. do 1924. studirao je slikarstvo u poljskom gradu Krakovu. Svoju prvu izložbu je održao 1925. Povremeno je predavao na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu. U periodu od 1941-1944. bio je zatočen u koncentracionom logotu u Dortmundu kao ratni zarobljenik. 1947. postaje redovni profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu. 1947. rodila mu se prva kćerka, a 1958. odlazi u penziju. Kosta Hakman je umro 9. decembra 1961 u Opatiji.




Pariz, 1930 Đorđe Andrejević Kun, Ljuba Ivanović i Kosta Hakman.
Slikar Ljuba Popović pomaže svom profesoru Kosti Hakmanu, 1959.
Kosta Hakman i Dragutin Mitrinović 1938, na uglu Resavske i Kralja Milana, u pozadini mesto danasnje Beogradjanke