Z. NIKOLIĆ | 30. oktobar 2013. 09:55 | Komentara: 0
Avangardna vizija Novog Beograda nastala posle Drugog svetskog rata. Arhitekta Stanko Mandić je govorio da ne treba praviti male planove, već one koji su u stanju da uskomešaju ljudsku krv
Među bezbrojnim hrabrim vizijama beogradskih urbanista valja izdvojiti jednu koja je rođena posle Drugog svetskog rata, 1954. godine. Kako nas uvodi u priču Slobodan - Giša Bogunović, član Srpske akademije arhitekture, to je bio predlog razrade Generalnog urbanističkog plana koji daje arhitekta Stanko Mandić, posebno posvećen Novom Beogradu.
- To je trenutak kada Novi Beograd ima tek oko 20.000 stanovnika i kada posle nekoliko godina zastoja dolazi do obnavljanja gradnje i nasipanja terena na levoj obali Save - počinje za „Novosti“ priču Bogunović.
- Da bi se teren novog grada podigao na kotu 77, trebalo je u tom času nasuti više od 80 miliona kubnih metara materijala.
Taj veliki i skup posao nasipanja močvarnog prostora na kojem se prostire današnji Novi Beograd, Mandić vidi sasvim drugačije od ondašnjih trendova.
Mandić predlaže izgradnju obalnih pojaseva, dok u jezgru predviđa nasipanje izabranih površina, odnosno „oaza najintenzivnije gradnje“. To bi bila jedna vrsta urbanih ostrva, prečnika od 250 do 350 metara, na koti od 74,5 do 77 metara nadmorske visine.
- Arhitekta smelo predlaže formiranje grada na 11 nasutih ostrva - objašnjava Bogunović. - U međuprostoru nalazilo bi se zelenilo i plovni kanali. Mandić svoju ideju obrazlaže i rečima kako „ne treba praviti male planove, već one koji su u stanju da uskomešaju ljudsku krv“.
Ova ideja na neki način je „branila“ tadašnju teritoriju novog dela grada, pa naš sagovornik i ističe kako je njena veličina u „nepotiranju geofizičkih i geomorfoloških osobina buduće gradske teritorije“. A u potonjoj izgradnji bilo je upravo tako, jer je cela oblast nasuta milionima kubika peska. Mandić je pokušao da uvede netaknutu prirodnu sredinu u veštačku.
Istovremeno, njegov plan je isključivao ogromne troškove kasnijeg nasipanja do zaravnjene ploče, ali se zbog male gustine stanovanja u njegovom planu, nije mogao nositi sa planovima industrijske izgradnje koji su na kraju prihvaćeni.
- Tako je ovaj plan Stanka Mandića bio predlog rađanja vrtnog, valovitog grada punog uvala, brežuljaka i vodenih ogledala, novobeogradski Amsterdam ili Veneciju - zaključuje Bogunović.
- On je, nažalost, samo na trenutak skrenuo pažnju indolentne beogradske javnosti, nespremne da odgovori na jedinstvenu umetničku viziju nadahnutu vanrednim prirodnim mogućnostima Novog Beograda.
Нисам кући па не могу да пронађем предратну слику где се види зграда политике са камионетима и великим ролнама папира, али вероватно сте је упамтили. Е па изгледа да је неко синоћ у Земуну покушао да направи нешто слично томе испред зграде општине. На жалост случајно сам налетео без фото апарата а по већ слабој светлости телефон се баш није прославио, ипак ево једне релативно употребљиве фотке:
Климе су прекривали великим кутијама, а морали су и да окрече зграду на супротном ћошку пошто је сва била ишарана графитима, поскидани су и сви саобраћајни знаци, а и паук је имао поприлично посла док је однео све аутомобиле. Можда би М.З. знао шта се снима?
Imam jednu molbu za sve: da li neko može da se seti gde je postovana, ili čak pronadje u ličnoj arhivi fotografija koje smo imali Ovde i Tamo, fotografiju Beogradske zadruge iz 1916 kada se u njoj nalazila austrougarska komanda Feldzandarmerije? Ukoliko se ne varam, sliku smo imali u sklopu neke polemike oko pobočne kafane koja je radila u zgradi čak i u vreme okupacije.
Prešao sam mnogo strana ovog i SSC foruma, ali je ne nadjoh. Potrebna mi je za neku izložbu u Savamali. Inače, otisci tih slova se i danas jasno vide na pročelju zgrade.
i iznutra (?)
PRAŠTAJTE AKO SU BILE!!! POZDRAV SVIMA ....
Nisu, al i da jesu, dobre su pa vredi ponoviti.
Можда је баш ова табла на слици...
Можда је баш ова табла на слици...
Bravo
Avangardna vizija Novog Beograda nastala posle Drugog svetskog rata. Arhitekta Stanko Mandić je govorio da ne treba praviti male planove, već one koji su u stanju da uskomešaju ljudsku krv
Među bezbrojnim hrabrim vizijama beogradskih urbanista valja izdvojiti jednu koja je rođena posle Drugog svetskog rata, 1954. godine. Kako nas uvodi u priču Slobodan - Giša Bogunović, član Srpske akademije arhitekture, to je bio predlog razrade Generalnog urbanističkog plana koji daje arhitekta Stanko Mandić, posebno posvećen Novom Beogradu.
- To je trenutak kada Novi Beograd ima tek oko 20.000 stanovnika i kada posle nekoliko godina zastoja dolazi do obnavljanja gradnje i nasipanja terena na levoj obali Save - počinje za „Novosti“ priču Bogunović.
- Da bi se teren novog grada podigao na kotu 77, trebalo je u tom času nasuti više od 80 miliona kubnih metara materijala.
Taj veliki i skup posao nasipanja močvarnog prostora na kojem se prostire današnji Novi Beograd, Mandić vidi sasvim drugačije od ondašnjih trendova.
Mandić predlaže izgradnju obalnih pojaseva, dok u jezgru predviđa nasipanje izabranih površina, odnosno „oaza najintenzivnije gradnje“. To bi bila jedna vrsta urbanih ostrva, prečnika od 250 do 350 metara, na koti od 74,5 do 77 metara nadmorske visine.
- Arhitekta smelo predlaže formiranje grada na 11 nasutih ostrva - objašnjava Bogunović. - U međuprostoru nalazilo bi se zelenilo i plovni kanali. Mandić svoju ideju obrazlaže i rečima kako „ne treba praviti male planove, već one koji su u stanju da uskomešaju ljudsku krv“.
Ova ideja na neki način je „branila“ tadašnju teritoriju novog dela grada, pa naš sagovornik i ističe kako je njena veličina u „nepotiranju geofizičkih i geomorfoloških osobina buduće gradske teritorije“. A u potonjoj izgradnji bilo je upravo tako, jer je cela oblast nasuta milionima kubika peska. Mandić je pokušao da uvede netaknutu prirodnu sredinu u veštačku.
- Tako je ovaj plan Stanka Mandića bio predlog rađanja vrtnog, valovitog grada punog uvala, brežuljaka i vodenih ogledala, novobeogradski Amsterdam ili Veneciju - zaključuje Bogunović.
- On je, nažalost, samo na trenutak skrenuo pažnju indolentne beogradske javnosti, nespremne da odgovori na jedinstvenu umetničku viziju nadahnutu vanrednim prirodnim mogućnostima Novog Beograda.
VESTI IZ RUBRIKE
Климе су прекривали великим кутијама, а морали су и да окрече зграду на супротном ћошку пошто је сва била ишарана графитима, поскидани су и сви саобраћајни знаци, а и паук је имао поприлично посла док је однео све аутомобиле. Можда би М.З. знао шта се снима?
Prešao sam mnogo strana ovog i SSC foruma, ali je ne nadjoh. Potrebna mi je za neku izložbu u Savamali. Inače, otisci tih slova se i danas jasno vide na pročelju zgrade.
Unapred zahvalan,
iskreno Vaš,
itd.
i iznutra (?)
Ово је једноставно: зграда кафане "Шуматовац". Карактеристични су орнаменти који су се одржали тек од првог спрата.
Можда је баш ова табла на слици...
Bravo
Одлична слика али и идентификација улице. Сада још само да утврдимо угао.