Молим вас за помоћ: претпостављам да је на некој од овдашњих страна била постављена једна необична, јако колорисана, фотографија чамца у пловидби Дунавом испред Хотела Југославија, да ли ико може да се сети где је то било? Колико се сећам, реч је о веома необичном типу пловила за београдску реку (морски глисер од лакираног дрвета) и да је било речи, ако се добро сећам, да је ту случај о неком ретком чамцу са Бриона или тако нешто.
Надам се само да нисам "шмерцовао" и да није реч о посту који се налазио "тамо" а да га ја нисам у свести пребацио "амо"...
Молим вас за помоћ: претпостављам да је на некој од овдашњих страна била постављена једна необична, јако колорисана, фотографија чамца у пловидби Дунавом испред Хотела Југославија, да ли ико може да се сети где је то било? Колико се сећам, реч је о веома необичном типу пловила за београдску реку (морски глисер од лакираног дрвета) и да је било речи, ако се добро сећам, да је ту случај о неком ретком чамцу са Бриона или тако нешто.
Надам се само да нисам "шмерцовао" и да није реч о посту који се налазио "тамо" а да га ја нисам у свести пребацио "амо"...
Jovan Ristić, pukovnik Milivoj Blaznavac i Jovan Gavrilović
SUĐENjE MIHAILOVIM UBICAMA
Prvi posao koji je čekao Namesništvo, bilo je suđenje ubicama kneza Mihaila i njihovim saučesnicima. Bilo je pet suđenja: tri u Srbiji, dva u Ugarskoj.
(1) Suđenje oficirima Đorđu Mrcajloviću i Mladenu Nenadoviću. Njih su dvojica optuženi da su stupili u zaveru protiv Mihaila, i dobili zadatak da, posle njegovog ubistva, pobune vojsku i izvrše prevrat. Obojici je sudio vojni sud u Beogradu, juna 1868, i obojica su streljani na donjem Kalemegdanu. Kapetan Mrcajlović. je bio dobar drug glavnoga zaverenika Pavla Radovanovića. Posle Mihailovoga ubistva stavio je svoju četu pod oružje s ubojnom spremom, i poveo iz palilulske kasarne u glavnu policiju, koju je mislio zauzeti za račun zaverenika.
Major Kosta Protić, koji je utom naišao, zatvorio je kapetana Mrcajlovića. Protiću se učinilo sumnjivo što Mrcajlović izvodi četu sam na svoju ruku, bez ičije naredbe.
(2) Suđenje ubicama Mihailovim i njihovim sakrivcima, svega njima osamnaestorici. Njima je u toku juna i jula 1868 sudio beogradski varoški sud, ali u prvoj i poslednjoj nadležnosti, po postupku prekoga suda. Četrnaestorica je osuđeno na smrt: prvo, četiri ubice: Lazar Marić, Stanoje Rogić, Kosta i Đorđe Radovanović; zatim, njihovi sakrivci: Pavle i Ljubomir Radovanović, Ljubomir Tadić, Bogosav Petrović, Atanasije Atanacković, Blagoje Petković, Vidoje Ivković, Sima Nenadović, Andrija Vilotijević, Svetozar Nenadović. Dvojica, - bivši knez Aleksandar Karađorđević i njegov sekretar Pavle Tripković, osuđeni su na dvadeset godina zatočenja. Filip Stanković osuđen je na dvadeset godina robije; Tasa Jeremić na pet godina zatvora. Streljanje osuđenih na smrt izvršeno je na Karaburmi. Nad Karađorđevićem, Tripkovićem, Stankovićem, koji su boravili van zemlje, presuda je ostala neizvršena.
(3) Suđenje naknadno pronađenim saučesnicima u Mihailovom ubistvu i licima koja su znala za zaveru, pa nisu javila vlasti. Njima je, u toku oktobra 1868, sudio beogradski varoški sud, opet po postupku prekoga suda. Antonije Majstorović osuđen je na smrt i streljan u svome selu Azanji (okrug smederevski). Stanko Zdravković, Stevan Vučićević-Perišić i Kosta Antonović osuđeni su na pet godina robije. Milan Rakičić-Petrović, Dimitrije Kuzmanović, Lazar Milojević i Dragiša Stanojević oslobođeni su iz nedostatka dokaza.
(4) Suđenje Vladimiru Jovanoviću i Ljubenu Karavelovu kod prvostepenog suda u Pešti. Obojica su optuženi za saučešće u zaveri protiv Mihaila, ali sud je našao da za podizanje krivične optužbe protiv njih nema osnova. Obojica su pušteni na slobodu januara 1869.
(5) Suđenje Aleksandru Karađorđeviću, Pavlu Tripkoviću i Filipu Stankoviću takođe kod peštanskog suda. Karađorđević i Stanković optuženi su kao kolovođe zavere protiv Mihaila, a Tripković kao saučesnik. Njihovo suđenje protezalo se skoro tri godine, sve do juna 1871. Oktobra 1870 prvostepeni sud oslobodio je svu trojicu iz nedostatka dokaza; januara 1871 apelacioni sud osudio je Karađorđevića na osam godina zatvora, a Stankovića i Tripkovića na četiri godine; najzad, juna 1871, vrhovni sud osnažio je presudu prvostepenog suda.'
Prema nahođenju našega suda, zaveru protiv Mihaila skovali su Karađorđević, Stanković, Pavle i Ljubomir Radovanović. Karađorđević je dao novac, a Pavle i Ljubomir našli su ubice. Što se tiče Stankovića, on je, posle izvršenog ubistva, imao da pobuni narod i učini prevrat u korist dinastije Karađorđevića.
Iako je povodom Topčiderske katastrofe bilo pet različnih suđenja, ipak je cela stvar ostavila utisak nečega nedovoljno rasvetljenog.
... oko 1850. godine Knez Mihailo u Društvu srpske slovesnosti ...
Hvala Kasina!
... nema na čemu :) ... verovatno imam i one druge Terazije, samo mi nisu pri ruci ... a za Trg već nisam siguran ...
Надам се само да нисам "шмерцовао" и да није реч о посту који се налазио "тамо" а да га ја нисам у свести пребацио "амо"...
Хвала унапред!
... postovao Goldi na 16. strani onde, na matine temi :D ... http://www.skyscrapercity.com/showpost.php?p=50440831&postcount=301 ...
Надам се само да нисам "шмерцовао" и да није реч о посту који се налазио "тамо" а да га ја нисам у свести пребацио "амо"...
Хвала унапред!
... postovao Goldi na 16. strani onde, na matine temi :D ... http://www.skyscrapercity.com/showpost.php?p=50440831&postcount=301 ...
Јуче ми се пријатељи возили/сликали по Сави на једном пловилу за које мислим да је управо ово са фотографије!
Jovan Ristić, pukovnik Milivoj Blaznavac i Jovan Gavrilović
SUĐENjE MIHAILOVIM UBICAMA
Prvi posao koji je čekao Namesništvo, bilo je suđenje ubicama kneza Mihaila i njihovim saučesnicima. Bilo je pet suđenja: tri u Srbiji, dva u Ugarskoj.
(1) Suđenje oficirima Đorđu Mrcajloviću i Mladenu Nenadoviću. Njih su dvojica optuženi da su stupili u zaveru protiv Mihaila, i dobili zadatak da, posle njegovog ubistva, pobune vojsku i izvrše prevrat. Obojici je sudio vojni sud u Beogradu, juna 1868, i obojica su streljani na donjem Kalemegdanu. Kapetan Mrcajlović. je bio dobar drug glavnoga zaverenika Pavla Radovanovića. Posle Mihailovoga ubistva stavio je svoju četu pod oružje s ubojnom spremom, i poveo iz palilulske kasarne u glavnu policiju, koju je mislio zauzeti za račun zaverenika.
Major Kosta Protić, koji je utom naišao, zatvorio je kapetana Mrcajlovića. Protiću se učinilo sumnjivo što Mrcajlović izvodi četu sam na svoju ruku, bez ičije naredbe.
(2) Suđenje ubicama Mihailovim i njihovim sakrivcima, svega njima osamnaestorici. Njima je u toku juna i jula 1868 sudio beogradski varoški sud, ali u prvoj i poslednjoj nadležnosti, po postupku prekoga suda. Četrnaestorica je osuđeno na smrt: prvo, četiri ubice: Lazar Marić, Stanoje Rogić, Kosta i Đorđe Radovanović; zatim, njihovi sakrivci: Pavle i Ljubomir Radovanović, Ljubomir Tadić, Bogosav Petrović, Atanasije Atanacković, Blagoje Petković, Vidoje Ivković, Sima Nenadović, Andrija Vilotijević, Svetozar Nenadović. Dvojica, - bivši knez Aleksandar Karađorđević i njegov sekretar Pavle Tripković, osuđeni su na dvadeset godina zatočenja. Filip Stanković osuđen je na dvadeset godina robije; Tasa Jeremić na pet godina zatvora. Streljanje osuđenih na smrt izvršeno je na Karaburmi. Nad Karađorđevićem, Tripkovićem, Stankovićem, koji su boravili van zemlje, presuda je ostala neizvršena.
(3) Suđenje naknadno pronađenim saučesnicima u Mihailovom ubistvu i licima koja su znala za zaveru, pa nisu javila vlasti. Njima je, u toku oktobra 1868, sudio beogradski varoški sud, opet po postupku prekoga suda. Antonije Majstorović osuđen je na smrt i streljan u svome selu Azanji (okrug smederevski). Stanko Zdravković, Stevan Vučićević-Perišić i Kosta Antonović osuđeni su na pet godina robije. Milan Rakičić-Petrović, Dimitrije Kuzmanović, Lazar Milojević i Dragiša Stanojević oslobođeni su iz nedostatka dokaza.
(4) Suđenje Vladimiru Jovanoviću i Ljubenu Karavelovu kod prvostepenog suda u Pešti. Obojica su optuženi za saučešće u zaveri protiv Mihaila, ali sud je našao da za podizanje krivične optužbe protiv njih nema osnova. Obojica su pušteni na slobodu januara 1869.
(5) Suđenje Aleksandru Karađorđeviću, Pavlu Tripkoviću i Filipu Stankoviću takođe kod peštanskog suda. Karađorđević i Stanković optuženi su kao kolovođe zavere protiv Mihaila, a Tripković kao saučesnik. Njihovo suđenje protezalo se skoro tri godine, sve do juna 1871. Oktobra 1870 prvostepeni sud oslobodio je svu trojicu iz nedostatka dokaza; januara 1871 apelacioni sud osudio je Karađorđevića na osam godina zatvora, a Stankovića i Tripkovića na četiri godine; najzad, juna 1871, vrhovni sud osnažio je presudu prvostepenog suda. '
Prema nahođenju našega suda, zaveru protiv Mihaila skovali su Karađorđević, Stanković, Pavle i Ljubomir Radovanović. Karađorđević je dao novac, a Pavle i Ljubomir našli su ubice. Što se tiče Stankovića, on je, posle izvršenog ubistva, imao da pobuni narod i učini prevrat u korist dinastije Karađorđevića.
Iako je povodom Topčiderske katastrofe bilo pet različnih suđenja, ipak je cela stvar ostavila utisak nečega nedovoljno rasvetljenog.
... oko 1850. godine Knez Mihailo u Društvu srpske slovesnosti ...
Касина, хвала пуно!
Јуче ми се пријатељи возили/сликали по Сави на једном пловилу за које мислим да је управо ово са фотографије!
... nema na čemu ... stavi sliku ... :)
Стари аеродром:
П.С. Ова бела зграда је једина преживела од фабрике Икарус...
Hvala Kasina!
... nema na čemu :) ... verovatno imam i one druge Terazije, samo mi nisu pri ruci ... a za Trg već nisam siguran ...
onaj trg s poredjanim automobilima me zapravo najvise fascinira :)