Da li neko zna gde (osim na Amazonu) može da se nađe ova knjiga: Branibor Debeljković - Beograd i Beograđani krajem 19 veka viđeni okom Marka Stojanovića?
Чини ми се да сам је пре неки дан видео у књижари на углу Таковске и Мајке Јевросиме, преко пута Телевизије, или Општине Палилула.
Ako dobro pamtim, prve četiri fotografije snimljene su u Beogradu oko 1903. (?) Pretpostavljam da je i peta iz iste serije (na drugoj je Dositejeva ulica na uglu sa Braće Jugovića - na mestu drvene tarabe desno je, danas, zadnji deo Narodnog pozorišta)
Originali (pretpostavljam foto-ploče) su u fascinantno sačuvanom stanju i čuvaju se u Kodakovom muzeju u Americi.
Nadam se da će jedared i ovo blago biti svima nama dostupno u nekoj pristojnoj rezoluciji i u celini.
Na ovoj malo poznatoj fotografiji, koju je snimio Marko Stojanović, vidi se u kočijama austrijski prestolonaslednik Franjo Ferdinand, tokom inkognito boravka u Beogradu, u još neutvrđeno vreme, najverovatnije 1909. godine. Fotografija je objavljena u knjizi Branibora Debeljkovića, „Beograd i Beograđani krajem 19. veka viđeni okom Marka Stojanovića”, koja je izašla iz štampe 2008. godine u Beogradu, a 2012. i u knjizi Zorana D. Nenezića „Srpsko slobodno zidarstvo 1764–1914”. Stojanović je fotografiju snimio u Knez Mihailovoj ulici, preko puta gostionice„Rusija”,koja se nalazila na uglu Ulice Vuka Karadžića....
Pogledajte svu eleganciju ovog, današnjim rečnikom rečeno "sportskog" , fijakera. Nego, kolega, kad smo kod fijakera, da li biste mogli da nam u jednom vašem, već tipičnom serijalu, prikažete sve tipove beogradskih fijakera...
Na ovoj malo poznatoj fotografiji, koju je snimio Marko Stojanović, vidi se u kočijama austrijski prestolonaslednik Franjo Ferdinand, tokom inkognito boravka u Beogradu, u još neutvrđeno vreme, najverovatnije 1909. godine. Fotografija je objavljena u knjizi Branibora Debeljkovića, „Beograd i Beograđani krajem 19. veka viđeni okom Marka Stojanovića”, koja je izašla iz štampe 2008. godine u Beogradu, a 2012. i u knjizi Zorana D. Nenezića „Srpsko slobodno zidarstvo 1764–1914”. Stojanović je fotografiju snimio u Knez Mihailovoj ulici, preko puta gostionice„Rusija”,koja se nalazila na uglu Ulice Vuka Karadžića....
Pogledajte svu eleganciju ovog, današnjim rečnikom rečeno "sportskog" , fijakera. Nego, kolega, kad smo kod fijakera, da li biste mogli da nam u jednom vašem, već tipičnom serijalu, prikažete sve tipove beogradskih fijakera...
Da li znate da je u u Srbiji relativno uspešno radila „Fabrika kola Pinkasa Štajna“ i Fabrike Ž. Davidovića, Joze Juršića i Stevana Bakše i u Šapcu J. Apića za prozvodnju fijakera
Na ovoj malo poznatoj fotografiji, koju je snimio Marko Stojanović, vidi se u kočijama austrijski prestolonaslednik Franjo Ferdinand, tokom inkognito boravka u Beogradu, u još neutvrđeno vreme, najverovatnije 1909. godine. Fotografija je objavljena u knjizi Branibora Debeljkovića, „Beograd i Beograđani krajem 19. veka viđeni okom Marka Stojanovića”, koja je izašla iz štampe 2008. godine u Beogradu, a 2012. i u knjizi Zorana D. Nenezića „Srpsko slobodno zidarstvo 1764–1914”. Stojanović je fotografiju snimio u Knez Mihailovoj ulici, preko puta gostionice„Rusija”,koja se nalazila na uglu Ulice Vuka Karadžića....
Pogledajte svu eleganciju ovog, današnjim rečnikom rečeno "sportskog" , fijakera. Nego, kolega, kad smo kod fijakera, da li biste mogli da nam u jednom vašem, već tipičnom serijalu, prikažete sve tipove beogradskih fijakera...
Da li znate da je u u Srbiji relativno uspešno radila „Fabrika kola Pinkasa Štajna“ i Fabrike Ž. Davidovića, Joze Juršića i Stevana Bakše i u Šapcu J. Apića za prozvodnju fijakera
Imam naravno ogromne simpatije za nase Mladobosance, ali negde sam citao ( ne mogu sada da se setim gde ) da je Ferdinand par puta bio u Beogradu i da je stekao iz nekih razloga puno simpatija za Srbe. To svakako nije moglo da bude od uticaja na spoljnu politiku i teritorijalne aspiracije KuK prema Srbiji. I inace, ko zna o Ferdinandovom zivotu, ljubavi s Hotekovom itd., zna da je Ferdinand prezirao austrijski dvor i od tog ukalupljenog i osifikovanog dvora bio i sam potajno preziran. On, kao covek bio je veoma sirok, nije se slagao s austrijskom politikom prema Srbiji, bio je saosetljiv i izgleda da je imao osobine jednog maverick-a. I on stekao je simpatije prema Srbima kao sto ih redovno sticu svi oni cistog srca - sto vec dovoljno govori o njemu. Sumnjam da su njegove posete bile tajno-politicke prirode. Verovatno mu se dopadala atmosfera Beograda - a kome se ne dopada? I bugarski car Ferdinand Koburg obozavao je Kopaonik i tu se sretao i druzio s Jovanom Cvijicem, bio je amater, i geograf i geolog. Bolje bi, ovaj ... , bilo da smo ubili Ferdinandovog brata ( onog sto se sepurio u zauzetom Beogradu 1915g. u koji su ga uveli Nemci jer sam ne bi nikada ni prigvirio - bile su te fotke ) a ne Ferdinanda. Medjutim, nije bilo izbora, moralo je biti tako i tako je i ispalo. Da je samo moglo da se bira ...
На сајту каже: "Споменик ослободилачким ратовима 1912-1995."
Локација: Чукарица (врло одређено, нема шта. Поготово што ни у самој општини нису ништа знали да ми кажу о овоме).
Дело је Миодрага Живковића, истог оног што је радио краљевске пилоте браниоце Београда (сачувај Боже), затим Шумарице, Глишића, Вука (пута 2) браћу Недић ... ( које, мора се признати, имају духа и оригиналности).
Ни ово није далеко од сачувај Боже, али свеједно бих волела да откријем где је и забележим 353. споменик.
Da li neko zna gde (osim na Amazonu) može da se nađe ova knjiga: Branibor Debeljković - Beograd i Beograđani krajem 19 veka viđeni okom Marka Stojanovića?
Ako dobro pamtim, prve četiri fotografije snimljene su u Beogradu oko 1903. (?) Pretpostavljam da je i peta iz iste serije (na drugoj je Dositejeva ulica na uglu sa Braće Jugovića - na mestu drvene tarabe desno je, danas, zadnji deo Narodnog pozorišta)
Originali (pretpostavljam foto-ploče) su u fascinantno sačuvanom stanju i čuvaju se u Kodakovom muzeju u Americi.
Nadam se da će jedared i ovo blago biti svima nama dostupno u nekoj pristojnoj rezoluciji i u celini.
Zar nije ovo ugao Cara Urosa i Zmaja od Nocaja gde Prle i Tihi u Otpisanima prave sacekusu dvojici agenata??
Na ovoj malo poznatoj fotografiji, koju je snimio Marko Stojanović, vidi se u kočijama austrijski prestolonaslednik Franjo Ferdinand, tokom inkognito boravka u Beogradu, u još neutvrđeno vreme, najverovatnije 1909. godine. Fotografija je objavljena u knjizi Branibora Debeljkovića, „Beograd i Beograđani krajem 19. veka viđeni okom Marka Stojanovića”, koja je izašla iz štampe 2008. godine u Beogradu, a 2012. i u knjizi Zorana D. Nenezića „Srpsko slobodno zidarstvo 1764–1914”. Stojanović je fotografiju snimio u Knez Mihailovoj ulici, preko puta gostionice„Rusija”,koja se nalazila na uglu Ulice Vuka Karadžića....
Pogledajte svu eleganciju ovog, današnjim rečnikom rečeno "sportskog" , fijakera. Nego, kolega, kad smo kod fijakera, da li biste mogli da nam u jednom vašem, već tipičnom serijalu, prikažete sve tipove beogradskih fijakera...
Na ovoj malo poznatoj fotografiji, koju je snimio Marko Stojanović, vidi se u kočijama austrijski prestolonaslednik Franjo Ferdinand, tokom inkognito boravka u Beogradu, u još neutvrđeno vreme, najverovatnije 1909. godine. Fotografija je objavljena u knjizi Branibora Debeljkovića, „Beograd i Beograđani krajem 19. veka viđeni okom Marka Stojanovića”, koja je izašla iz štampe 2008. godine u Beogradu, a 2012. i u knjizi Zorana D. Nenezića „Srpsko slobodno zidarstvo 1764–1914”. Stojanović je fotografiju snimio u Knez Mihailovoj ulici, preko puta gostionice„Rusija”,koja se nalazila na uglu Ulice Vuka Karadžića....
Pogledajte svu eleganciju ovog, današnjim rečnikom rečeno "sportskog" , fijakera. Nego, kolega, kad smo kod fijakera, da li biste mogli da nam u jednom vašem, već tipičnom serijalu, prikažete sve tipove beogradskih fijakera...
Da li znate da je u u Srbiji relativno uspešno radila „Fabrika kola Pinkasa Štajna“ i Fabrike Ž. Davidovića, Joze Juršića i Stevana Bakše i u Šapcu J. Apića za prozvodnju fijakera
Na ovoj malo poznatoj fotografiji, koju je snimio Marko Stojanović, vidi se u kočijama austrijski prestolonaslednik Franjo Ferdinand, tokom inkognito boravka u Beogradu, u još neutvrđeno vreme, najverovatnije 1909. godine. Fotografija je objavljena u knjizi Branibora Debeljkovića, „Beograd i Beograđani krajem 19. veka viđeni okom Marka Stojanovića”, koja je izašla iz štampe 2008. godine u Beogradu, a 2012. i u knjizi Zorana D. Nenezića „Srpsko slobodno zidarstvo 1764–1914”. Stojanović je fotografiju snimio u Knez Mihailovoj ulici, preko puta gostionice„Rusija”,koja se nalazila na uglu Ulice Vuka Karadžića....
Pogledajte svu eleganciju ovog, današnjim rečnikom rečeno "sportskog" , fijakera. Nego, kolega, kad smo kod fijakera, da li biste mogli da nam u jednom vašem, već tipičnom serijalu, prikažete sve tipove beogradskih fijakera...
Da li znate da je u u Srbiji relativno uspešno radila „Fabrika kola Pinkasa Štajna“ i Fabrike Ž. Davidovića, Joze Juršića i Stevana Bakše i u Šapcu J. Apića za prozvodnju fijakera
Imam naravno ogromne simpatije za nase Mladobosance, ali negde sam citao ( ne mogu sada da se setim gde ) da je Ferdinand par puta bio u Beogradu i da je stekao iz nekih razloga puno simpatija za Srbe. To svakako nije moglo da bude od uticaja na spoljnu politiku i teritorijalne aspiracije KuK prema Srbiji. I inace, ko zna o Ferdinandovom zivotu, ljubavi s Hotekovom itd., zna da je Ferdinand prezirao austrijski dvor i od tog ukalupljenog i osifikovanog dvora bio i sam potajno preziran. On, kao covek bio je veoma sirok, nije se slagao s austrijskom politikom prema Srbiji, bio je saosetljiv i izgleda da je imao osobine jednog maverick-a. I on stekao je simpatije prema Srbima kao sto ih redovno sticu svi oni cistog srca - sto vec dovoljno govori o njemu. Sumnjam da su njegove posete bile tajno-politicke prirode. Verovatno mu se dopadala atmosfera Beograda - a kome se ne dopada? I bugarski car Ferdinand Koburg obozavao je Kopaonik i tu se sretao i druzio s Jovanom Cvijicem, bio je amater, i geograf i geolog. Bolje bi, ovaj ... , bilo da smo ubili Ferdinandovog brata ( onog sto se sepurio u zauzetom Beogradu 1915g. u koji su ga uveli Nemci jer sam ne bi nikada ni prigvirio - bile su te fotke ) a ne Ferdinanda. Medjutim, nije bilo izbora, moralo je biti tako i tako je i ispalo. Da je samo moglo da se bira ...
Zar nije ovo ugao Cara Urosa i Zmaja od Nocaja gde Prle i Tihi u Otpisanima prave sacekusu dvojici agenata??
Tadeusa Koscuska
На сајту каже: "Споменик ослободилачким ратовима 1912-1995."
Локација: Чукарица (врло одређено, нема шта. Поготово што ни у самој општини нису ништа знали да ми кажу о овоме).
Дело је Миодрага Живковића, истог оног што је радио краљевске пилоте браниоце Београда (сачувај Боже), затим Шумарице, Глишића, Вука (пута 2) браћу Недић ... ( које, мора се признати, имају духа и оригиналности).
Ни ово није далеко од сачувај Боже, али свеједно бих волела да откријем где је и забележим 353. споменик.
Imam utisak da je ovo Ženska učiteljska ili Viša ženska škola?... U svakom slučaju impresioniran sam!