Na Kalemegdanu, u Beogradu, postoji objekat poznat pod imenom Rimski bunar. Oni koji su pozvani za interpretaciju njegove istorije i gradnje, kažu da je sagradjen u 18 veku i da ne potiče iz rimskog perioda.
Medjutim, u Beogradu zaista postoji, bolje reći postojao je, rimski bunar otkriven i istražen na pjaceti izmedju zgrade Filozofskog fakulteta i Kapetan Mišinog zdanja, ili na Platou kako ovaj prostor nazivaju.
Prilikom gradnje, 1972. godine, fiskulturne dvorane za potrebe Filozofskog fakulteta, otkriveni su ostatci rimske arhitekture. Arheološkim istraživanjima, horizontalne i vertikalne stratigrafije na ovom lokalitetu, jasno su se mogla izdvojiti tri antička gradjevinska horizonta, od kojih najstarijem pripaduju kuće pravljene od pletera sa podovima od razmućene zemlje, srednjem gradjevina zidana kamenom i najmladjem objekat rimskih termi, danas delimično vidjivih na ovom trgu, pošto je jedan deo termi konzerviran.
Takodje, prilikom arheoloških radova ovde je otrkiven i rimski bunar čije se postojanje vezuje za najstariji horizont kuća od pletera, koje su datovane nalazima novca i drugog pokretnog arheološkog materijala u prvu polovinu drugog veka nove ere, a time i nastanak bunara.
Unutrašnjost bunara je istražena do dubine od tri metra, ali je njegovo dalje čišćenje unutrašnjosti bilo prekinuto zbog opasnoti a takodje i zbog dovoljno dobijenih elemenata da se sagleda njegov način gradnje. Jer, bunar po projektu uredjenja ovog trga nije trebao da ostane.
Bunar je zidan opekom i delimično kamenom. Unutrašnjost bunara je prečnika 0,80 metara. Ono što je interesantno reći je da je unutrašnjost zidana tako da je na odredjenoj visini, celom dubinom bunara, ostavljena po jedna upuštena opeka koja je služila kao gazište, kojim se silazilo u bunar radi čišćenja. Ova gazišta se sprialno spuštaju prema dnu bunara.
Sa tri ukonponovano (1,2,3) priložene slike vidi se izgled bunara gledan odozgo, iznutra i spolja.
Bunar je prilikom popločavanje trga ostao ispod nivoa današnje nivelete trga, koji je, danas, popločan mermernim pločama.
Deo Beograda koji zovemo Kalemegdan čine četiri nedeljive celine: Gornji grad, Donji grad, Mali Kalemegdan i Veliki Kalemegdan.
U prethodnim nastavcima videli smo da je rimski legijski logor (castrum legionis) pokrivao sve ove celine s tim što je, treba dodati, zahvatao i deo grada.
Istoriju svoga grada treba znati i upoznati. Krajičkom oka ureži svaki detalj, ako ne znaš šta si video pitaj nekoga, pogledaj i neku sliku, možeš i ovu koja je pred tobom. Most presvodjuje jedno daleko vreme na putu od Zindan kapije do ulaza u Gornji grad, koji je čuvan velikom kulom – zvanom Dizdareva kula, u kojoj je, danas, opservatorija astronomskog društva Rudjer Bošković.
Celom dužinom priložene slike pruža se srednjevekovni severoistočni bedem Gornjeg grada sa svojom eskarpom. Ispred eskarpe je srednjevekovni rov. Prilikom čišćenja eskarpe i rova, otkriven je deo severoistočnog bedema i kule rimskog vojnog logora-kastruma. Na ovom mestu rimski bedem je najbolje i visinom najviše sačuvan od svih mesta na kojima je, do danas, konstatovan. Na slici je obeleženo mest0 rimskog bedema i kule, konzerviranih i srećno uklopljenih u eskarpu srednjevekovnog bedema. Ovde je vidljiva temeljna zona i četiri reda kvadera bedema kastruma. Inače debljina bedema kastruma u Singidunumu iznosi 2,30 metara što je konstatovano još 1942. godine, podkopavanjem severozapadnog bedema kastruma na kome leži srednjevekovni bedem.
Davno je rečeno da slika više kazuje nego hiljadu reči. Toj konstataciji nemam šta da dodam… jedino da ponovim, duga je istorija Beograda.
Kuće u selu Izvor - Bosilegrad! Privatno za V.A.
Da li neko ima sliku!
Ја, за почетак, не знам ни где је та "Клеопатра" била.
Partisans' graves in a Belgrade park. Belgrade,1952
Не пада ми на памет где би ово могло бити. ...?