Alegorija sa rogom izobilja, antičkom bogovima i ljudima. Realizaciji ove plafonske slike prethodile su ozbiljne pripreme koje su uključivale studijski boravak u Parizu, konsultacije sa arh. Aleksandrom Sekulićem oko savladavanja problema perspektive i studije portreta značajnih bančinih činovnika čiji su likovi prikazani u sceni.
Delo je uništeno prilikom bombardovanja 1941.
Verovatno je u pitanju bombardovanje 1944., jer u aprilskom bombardovanju Hipotekarna banka nije bila pogođena niti uništena (barem prema fotografijama).
E sad, da li je ovo delo uništeno u toku okupacije, 1944. kada je bomba pogodila centralni deo banke ili u posleratnom razračunavanju sa ostacima dekadentne buržoaske kulture, ostaje da se naknadno utvrdi. Pouzdano znam da sam, zavirujući iza draperije na centralnom stepeništu samog muzeja (stepenište za posetioce) još kao klinac shvatio da tu nečeg iza "ima".
Nadalje, poznato mi je da je Aleksandar Deroko, rekonstruišući oko 1960. enterijer centalne aule za Narodni muziej (gde je bila predratna šalter sala) prepokrio maskama u kamenu bivše reljefe u bronzi ruskog vajara Vladimira Zagorodnjuka. Nadam se da će se ovi reljefi novom rekonstrukcijom muzeja ponovo otkriti, kao i ona ogromna slika na stepeništu (može biti isto Josićeva - u katalogu nove izložbe Muzeja primenjene umetnosti pominje se takav jedan rad).
Prvi popis stanovnistva u Srbiji je odrzan 1834. godine.
Beograd: 1837. godina, ukupnooko 20 000 stanovnika, od toga 6 000 Turaka i 2 000 Jevreja;
1858. godina, ukupnooko 12 500 stanovnika, od toga 5 000 Turaka i 2 000 Jevreja;
1873. godina, 30 000;
1876. godina, 25 178;
1879. godina, oko 27 600;
1882. godina, ukupno 26 000 stanovnika, od toga 4 500 stranaca;
1885. godina, 30 000;
1895. godina, 80 000;
1898. godina, ukupno 59 273 stanovnika, od toga su 40% stranci, a od toga 3 097 Jevreja;
1905. godina. 80 747;
1914. godina, 92 000;
1921. godina, 111 740;
1929. godina, preko 250 000 stanovnika;
1948. godina, grad Beograd 634 003, Beograd-naselje 397 711;
1953. godina, grad Beograd 731 837, Beograd-naselje 477 982;
1961. godina, grad Beograd 942 190, Beograd-naselje 657 362;
1971. godina, grad Beograd 1 209 360, Beograd-naselje 899 094;
1991. godina, grad Beograd 1 602 226, Beograd-naselje 1 168 454;
2002. godina, grad Beogradski region1 576 124;
2011. godina, grad Beogradski region1 639 121, od toga 41 719 lica boravi u inostranstvu.
Нису ми јасни нагли падови у броју становника. Тако 1876. године, након само 3 године од претходног пописа "фали" око 5000 душа или 16-17%. Исто тако, у периоду од само 10 година (1885-1895.) град је нарастао са 30000 на 80000 (скоро се утростручио) а онда већ за три године "нестаје" 20000 становника односно неких 25%. Да је у питању био ратни период крајем 19. века па народ побегао или ударила епидемија колере, куге или ко зна чега - то би могло да се схвати. Или нешто није у реду са подацима или су у питању различите методологије бројања (без или са неким ондашњим приградским насељима).
Skoro sam dobio vrlo retko prvo izdanje knjige Vladimira Nazora "S partizanima". Knjiga je stampana u Moskvi, kao sto se i vidi i dajem iz nje par ilustracija i "Kratice" na kraju knjige. Dajem i fotografiju poljske stamparije ratnih izdanja "Borbe" (nisam je nikada citao). Izvinjavam se onima kojima bas i ne prija ovaj post. Inace, Nazor, hrvat, bio je genuini umetnik, odlican pesnik i pisac (skroz sam procitao njegova dela) i zaista je bio u gorama s partizanima dok su drugi sedeli po Zagrebu ... jedan dobar i posten covek. grk
Mada zaista ne znam čemu ovakvo skretanje s teme? Kakve sad pa ovo ima veze s Beogradom?
Pa i nema bas neke veze s gradjevinskim Beogradom ali na ovom Forumu se pojavljuju i postovi definitivno nevezani za Beograd ali vezani za Srbe generalno. U tom smislu sam i dao ovaj post. Inace, ko procita ovu knjigu i pesme Nazorove bice prijatno iznenadjen njegovim velikim simpatijama za Srbe u Bosni i Srbe inace. To nije sire poznato. Recimo, procitajte njegovu pesmu "Srpskoj majci" pa ga tada procenjujte. Takva pesma postoji! Ili njegove opise poklanih Srba u Bosni o kojima on govori s dubokom i iskrenom potresenoscu. Sta vise, navodi da su ih poklale ustase (sve to ima u knjizi "S partizanima"). Daleko sam od toga da se uplicem u popularisanje Nazora (ili bilo koga pisca) ali on je objektivno jedan dobar pisac i, mada hrvat, nije ni najmanje srbomrzac (bar bazirano na tekstu knjige "S partizanima" i ostalom opusu njegovom). On je pisac umetnickog zanosa, kao i Ivo Cipiko - iskren (po nekada naizgled, zbog zanosa, dvolican) umetnik. grk
Da ne širimo priču, ja samo mislim da je Nazor bio sve što mu je moglo dobro doći pa tako i simpatizer Srba u Bosni pa i drugde. Odličan pesnik, ali moralna nula tj. ništica.
Alegorija sa rogom izobilja, antičkom bogovima i ljudima. Realizaciji ove plafonske slike prethodile su ozbiljne pripreme koje su uključivale studijski boravak u Parizu, konsultacije sa arh. Aleksandrom Sekulićem oko savladavanja problema perspektive i studije portreta značajnih bančinih činovnika čiji su likovi prikazani u sceni.
Delo je uništeno prilikom bombardovanja 1941.
Sjajna stvar! Odavno ništa lepše iz našega Beograda nisam video. Hvala Dorćolče!
FOTOGRAFIJE NISU USPESNE KAO VASEG OCA ALI SE NADAM DA SAM VAM MAKAR MALO ULEPSAO POCETAK OVE 52. NEDELJE 2011. GODINE. POZDRAV.....
Драги господине Топчидеру, много сте ме обрадовали овим лепим сликама, на које сам Вам захвалан.
Одговорићу Вам детаљније другом приликом, кад смогнем мало више времена и кад сам добро простудирао све детаље.
Поздрав
Milovaneeeeeeeee! Jel su ove kavasaki?
Како да нису... Али морам да ти кажем да их на "једном месту" (можда не баш свих) има у аутентичном (најбољем) облику.
Dakle nije - jeste kavasaki? U svakom slučaju, nastavlja se...
Ne znam napamet. Znam da ima nešto.
Alegorija sa rogom izobilja, antičkom bogovima i ljudima. Realizaciji ove plafonske slike prethodile su ozbiljne pripreme koje su uključivale studijski boravak u Parizu, konsultacije sa arh. Aleksandrom Sekulićem oko savladavanja problema perspektive i studije portreta značajnih bančinih činovnika čiji su likovi prikazani u sceni.
Delo je uništeno prilikom bombardovanja 1941.
Verovatno je u pitanju bombardovanje 1944., jer u aprilskom bombardovanju Hipotekarna banka nije bila pogođena niti uništena (barem prema fotografijama).
E sad, da li je ovo delo uništeno u toku okupacije, 1944. kada je bomba pogodila centralni deo banke ili u posleratnom razračunavanju sa ostacima dekadentne buržoaske kulture, ostaje da se naknadno utvrdi. Pouzdano znam da sam, zavirujući iza draperije na centralnom stepeništu samog muzeja (stepenište za posetioce) još kao klinac shvatio da tu nečeg iza "ima".
Nadalje, poznato mi je da je Aleksandar Deroko, rekonstruišući oko 1960. enterijer centalne aule za Narodni muziej (gde je bila predratna šalter sala) prepokrio maskama u kamenu bivše reljefe u bronzi ruskog vajara Vladimira Zagorodnjuka. Nadam se da će se ovi reljefi novom rekonstrukcijom muzeja ponovo otkriti, kao i ona ogromna slika na stepeništu (može biti isto Josićeva - u katalogu nove izložbe Muzeja primenjene umetnosti pominje se takav jedan rad).
Prvi p
Beograd:
1858. go din a, ukupn o o ko 12 500 stan o vn ika, o d to ga 5 000 Turaka i 2 000 Jevreja;
1873. go din a, 30 000;
1876. go din a, 25 178;
1879. go din a, o ko 27 600;
1882. go din a, ukupn o 26 000 stan o vn ika, o d to ga 4 500 stran aca;
1885. go din a, 30 000;
1895. go din a, oko 50 000;
1898. go din a, ukupn o 59 273 stan o vn ika, o d to ga su 40% stran ci, a o d to ga 3 097 Jevreja;
1905. go din a. 80 747;
1914. go din a, 92 000;
1921. go din a, 111 740;
1929. go din a, preko 250 000 stan o vn ika;
1948. go din a, grad Beo grad 634 003, Beo grad-n aselje 397 711;
1953. go din a, grad Beo grad 731 837, Beo grad-n aselje 477 982;
1961. go din a, grad Beo grad 942 190, Beo grad-n aselje 657 362;
1971. go din a, grad Beo grad 1 209 360, Beo grad-n aselje 899 094;
1991. go din a, grad Beo grad 1 602 226, Beo grad-n aselje 1 168 454;
2002. go din a, grad Beo gradski regio n 1 576 124;
2011. go din a, grad Beo gradski regio n 1 639 121, o d to ga 41 719 lica b o ravi u in o stran stvu.
Prvi p
Beograd:
1858. go din a, ukupn o o ko 12 500 stan o vn ika, o d to ga 5 000 Turaka i 2 000 Jevreja;
1873. go din a, 30 000;
1876. go din a, 25 178;
1879. go din a, o ko 27 600;
1882. go din a, ukupn o 26 000 stan o vn ika, o d to ga 4 500 stran aca;
1885. go din a, 30 000;
1895. go din a, 80 000;
1898. go din a, ukupn o 59 273 stan o vn ika, o d to ga su 40% stran ci, a o d to ga 3 097 Jevreja;
1905. go din a. 80 747;
1914. go din a, 92 000;
1921. go din a, 111 740;
1929. go din a, preko 250 000 stan o vn ika;
1948. go din a, grad Beo grad 634 003, Beo grad-n aselje 397 711;
1953. go din a, grad Beo grad 731 837, Beo grad-n aselje 477 982;
1961. go din a, grad Beo grad 942 190, Beo grad-n aselje 657 362;
1971. go din a, grad Beo grad 1 209 360, Beo grad-n aselje 899 094;
1991. go din a, grad Beo grad 1 602 226, Beo grad-n aselje 1 168 454;
2002. go din a, grad Beo gradski regio n 1 576 124;
2011. go din a, grad Beo gradski regio n 1 639 121, o d to ga 41 719 lica b o ravi u in o stran stvu.
Нису ми јасни нагли падови у броју становника. Тако 1876. године, након само 3 године од претходног пописа "фали" око 5000 душа или 16-17%. Исто тако, у периоду од само 10 година (1885-1895.) град је нарастао са 30000 на 80000 (скоро се утростручио) а онда већ за три године "нестаје" 20000 становника односно неких 25%. Да је у питању био ратни период крајем 19. века па народ побегао или ударила епидемија колере, куге или ко зна чега - то би могло да се схвати. Или нешто није у реду са подацима или су у питању различите методологије бројања (без или са неким ондашњим приградским насељима).
Skoro sam dobio vrlo retko prvo izdanje knjige Vladimira Nazora "S partizanima". Knjiga je stampana u Moskvi, kao sto se i vidi i dajem iz nje par ilustracija i "Kratice" na kraju knjige. Dajem i fotografiju poljske stamparije ratnih izdanja "Borbe" (nisam je nikada citao). Izvinjavam se onima kojima bas i ne prija ovaj post. Inace, Nazor, hrvat, bio je genuini umetnik, odlican pesnik i pisac (skroz sam procitao njegova dela) i zaista je bio u gorama s partizanima dok su drugi sedeli po Zagrebu ... jedan dobar i posten covek. grk
Tek da kažem "nije nego"! >>> http://istorijabalkana.yuku.com/topic/28/Vladimir-Nazor-Nazzaro-1876-1949
Mada zaista ne znam čemu ovakvo skretanje s teme? Kakve sad pa ovo ima veze s Beogradom?
Pa i nema bas neke veze s gradjevinskim Beogradom ali na ovom Forumu se pojavljuju i postovi definitivno nevezani za Beograd ali vezani za Srbe generalno. U tom smislu sam i dao ovaj post. Inace, ko procita ovu knjigu i pesme Nazorove bice prijatno iznenadjen njegovim velikim simpatijama za Srbe u Bosni i Srbe inace. To nije sire poznato. Recimo, procitajte njegovu pesmu "Srpskoj majci" pa ga tada procenjujte. Takva pesma postoji! Ili njegove opise poklanih Srba u Bosni o kojima on govori s dubokom i iskrenom potresenoscu. Sta vise, navodi da su ih poklale ustase (sve to ima u knjizi "S partizanima"). Daleko sam od toga da se uplicem u popularisanje Nazora (ili bilo koga pisca) ali on je objektivno jedan dobar pisac i, mada hrvat, nije ni najmanje srbomrzac (bar bazirano na tekstu knjige "S partizanima" i ostalom opusu njegovom). On je pisac umetnickog zanosa, kao i Ivo Cipiko - iskren (po nekada naizgled, zbog zanosa, dvolican) umetnik. grk
Da ne širimo priču, ja samo mislim da je Nazor bio sve što mu je moglo dobro doći pa tako i simpatizer Srba u Bosni pa i drugde. Odličan pesnik, ali moralna nula tj. ništica.
A šta se ovde čeka? Nije valjda i ovo red za poklonjenje mrtvome maršalu??
Alegorija sa rogom izobilja, antičkom bogovima i ljudima. Realizaciji ove plafonske slike prethodile su ozbiljne pripreme koje su uključivale studijski boravak u Parizu, konsultacije sa arh. Aleksandrom Sekulićem oko savladavanja problema perspektive i studije portreta značajnih bančinih činovnika čiji su likovi prikazani u sceni.
Delo je uništeno prilikom bombardovanja 1941.
Sjajna stvar! Odavno ništa lepše iz našega Beograda nisam video. Hvala Dorćolče!