ORJUNA je kratica za Organizacija jugoslavenskih nacionalista; ova teroristička organizacija je bila općenito poznata po kratici. Njeni članovi, a onda i drugi nasilnički jugoslavenski i jugoslavensko-integralistički, monarhistički članovi zvani su "orjunaši".

Osnovana 25. siječnja 1921. u Splitu pod imenom Jugoslavenska napredna nacionalistička omladina; ime je promijenjeno u svibnju 1922, kada dobiva novi statut i prestaje okupljati samo omladinu. Osnivači su bili grupa mlađih sljedbenika Svetozara Pribićevića (u to vrijeme zadrtog velikosrbina), pripadnici borbenog krila Demokratske stranke. Stranka je na izborima za ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS 1920. godine snažnim promoviranjem jugoslavenstva osvojila većinu glasova Srba prečana te dio glasova Hrvata, osobito u Dalmaciji, koji su težili snažnoj državi da ih zaštiti od Italije.

Značajnu ulogu u osnivanju Orjune imala je grupa Hrvata prebjeglih sa područja koje je nakon Prvog svjetskog rata pripojeno Italiji. Prvi predsjednik bio je Marko Nani, a tajnik Edo Bulat, koji je kasnije postao hrvatski nacionalist i ustaški dužnosnik u doba NDH. U veljači 1922. na čelo joj dolazi književnik dr. Mirko Korolija, kojeg srdačno prima kralj Aleksandar.

Poticaj za osnivanje Orjune bilo je donošenje Obznane, kojom je zabranjen rad Komunističke partije Jugoslavije. Orjuna je osnovana sa ciljem borbe protiv snaga koje ugrožavaju novu državu: komunizma i "separatizma", odnosno hrvatskog nacionalnog pokreta uopće. Kao i Demokratska stranka, zastupa centralističko (unitarističko) uređenje države i ideologiju "integralnog jugoslavenstva": svi Jugoslaveni čine jedinstvenu naciju, u kojoj se postupno trebaju izgubiti posebnosti tri postojeća "plemena".

Orjuna se od početka služila političkim nasiljem (terorom) protiv političkih protivnika. Članovi su organizirani u desetine, koji poduzimaju batinaške napade. Nisu stali samo na tome: prilikom rudarskog štrajka u Trbovlju (Slovenija) 1924. Orjunaši bombama i revolverima napali radnike i zapalili Radnički dom. U doba izbora često napadaju skupove hrvatskih stranaka. Česti su ulični sukobi sa organizacijom Hrvatska nacionalna omladina (HANAO). Napadali su također stranke i organizacije nacionalnih manjina: Nijemaca, Mađara i Rumunja.