... pa zar i i Ti sine Travelere ?! ... pa ko da ja ne umem da brojim ! ... nisi to morao tako javno, pa zar ne vidiš da se šlihtam onom KaraOtimačuTuđegVekovnog, tobože interesuje me i Deževa i dežavi, samo ne bi li ga negde otisnuo na put za neki dan pa da lepo KaraMilutin zasedne umesto ŠćepanaKaraDragutina, pa da bidne ko što biti mora i ko što je pisano ... kad ono, Avaj ! ... Grom iz snežno-kijametnog, kad mu vrijeme nije ! ... e sad će on drugačije, opreznije - jednom oteto ko vazda da je bilo - pa ti si bar svetski i istorijski Travelere ...
Пардонирам, пардонирам! Нисам схватио твоју лукаву тактику, па ми излетело... А дал' си се жалио вишој инстанци (Вукоману) да ти је отето на кварно?
Ova knjoga se prenosila sa kolena na koleno,mojih predaka... još iz XIX veka,i na kraju je završila kod mene.
Pisana je na starom Slovenskom (ili Bugarskom ) jeziku...
Da li neko zna koje je tačno pismo u pitanju i gde je bila tačna lokacija štamparije u Beogradu 1857.g. ?
РАДОВ, Пенчо
Месецослов или календар вечний, собран от различни други, украшен сос многу
увеселителни, полезни и потребни назначения и издан за полза и употребление на
единородните българе от Пенча Радова, карловца. [2. изд.] В Белград, в
правителствената книгопечатница, 1857. 270 с. (непъл. екз.) 8".
This is a Bulgarian book in Bulgarian language published by Pencho Radev from Karlovo. It has (at least) one earlier edition printed in Carigrad and one later edition in Bucharest.
Even the newspaper used on the cover is Bulgarian. :)
Kasina]<br />
<br />
[quote=Joca Ristich је написао/ла:
Ova knjoga se prenosila sa kolena na koleno,mojih predaka... još iz XIX veka,i na kraju je završila kod mene.
Pisana je na starom Slovenskom (ili Bugarskom ) jeziku...
Da li neko zna koje je tačno pismo u pitanju i gde je bila tačna lokacija štamparije u Beogradu 1857.g. ?
PRVA SRPSKA ŠTAMPARIJA
Srbija je hatišerifom iz 1830. godine dobila pravo “postavljati u zemlji svoje pečatne knjige”. Godinu dana kasnije, 1831, po nalogu kneza Miloša, kupljena je u Petrovgradu, u Velikoj Aleksandrijskoj manufakturi, štamparska mašina; nabavljen je slovoslagački pribor, angažovan je iskusni štampar Adolf Berman, dovedena su dva slovolivca iz Nemačke i zaposleno je nekoliko učenika da nauče štamparski zanat. Podignuta je šupa za sušenje hartije i nabavljeni su sanduci za slaganje slova. Kupljena je i štamparska mašina engleskog pronalazača Stenhoupa, tada, tridesetih godina, "mašina sa najboljom konstrukcijom na svetu".
Unapređenju štamparije pomagali su književnici, posebno Pavle Šafarik, po čijoj sugestiji su u livnici livena i crkvena slova zbog štampanja starih rukopisa i crkvenih knjiga. Povezivanje crkvenih knjiga vršio je knjigovezac Vozarević. Prva knjiga štampana u “Praviteljstvenoj pečatni”, smeštenoj u kući Nauma Ičkog, prekoputa Saborne crkve, bila je “Srpska stihotvorenija, sačinjena od Kovačevića i Stamenkovića”.
Nešto kasnije državna štamparija je jednim aktom iz 1835 godine stekla monopol na štampu Srpskih novina, kalendara, zabavnika i crkvenih knjiga.
Štamparija je krajem tridesetih godina preseljenja iz Ičkove kuće u podrum Starog konaka, a zatim je Ministarstvo unutrašnjih dela predlažilo da se nađe plac za građenje posebne zgrade za štampariju. To toga nije došlo već je negde oko 1846. kupljenja nova kuća koju je graditelj Štajnlehner sagradio na uglu Pop Lukine i Crnogorske ulice. Zgrada je imala prizemlje i sprat a njena arhitektura slična Starom zdanju bila je i nešto bogatija. Imala je naglašenene "pilastre na ugaonim rizalitima i raskošni friz u kome se pojavljuju tavanski prozori".
Koja je ovo štamparija, takođe je na uglu Crnogorske i Svetozara Radića?Ima tavanske prozore.
Ova knjoga se prenosila sa kolena na koleno,mojih predaka... još iz XIX veka,i na kraju je završila kod mene.
Pisana je na starom Slovenskom (ili Bugarskom ) jeziku...
Da li neko zna koje je tačno pismo u pitanju i gde je bila tačna lokacija štamparije u Beogradu 1857.g. ?
РАДОВ, Пенчо
Месецослов или календар вечний, собран от различни други, украшен сос многу
увеселителни, полезни и потребни назначения и издан за полза и употребление на
единородните българе от Пенча Радова, карловца. [2. изд.] В Белград, в
правителствената книгопечатница, 1857. 270 с. (непъл. екз.) 8".
This is a Bulgarian book in Bulgarian language published by Pencho Radev from Karlovo. It has (at least) one earlier edition printed in Carigrad and one later edition in Bucharest.
Even the newspaper used on the cover is Bulgarian. :)
But what Bulgarian language was used? Modern, Church Slavonic, with Russian elements or else?
During the 19th century most writers, including the author of this book, generally used the modern Bulgarian language of the time usually influenced by the local dialect of the person.
Pozdrav svima,ovo je moje prvo javljanje ovde. Redovno pratim i cuvam slike sa foruma skycrapercity. e sad,imam par pitanja za sve vas- zbog cega su neki clanovi presli na ovaj forum? npr,cuveni kasina (on je tamo BANNED)... i ,da li ovde ima mnogo novih slika ili se mnoge ponavljaju? to vas pitam da bih znao kako da se organizujem sto se tice cuvanja slika
Pozdrav svima,ovo je moje prvo javljanje ovde. Redovno pratim i cuvam slike sa foruma skycrapercity. e sad,imam par pitanja za sve vas- zbog cega su neki clanovi presli na ovaj forum? npr,cuveni kasina (on je tamo BANNED)... i ,da li ovde ima mnogo novih slika ili se mnoge ponavljaju? to vas pitam da bih znao kako da se organizujem sto se tice cuvanja slika
... prvo, dobrodošlica zemljaku :)... da se ne bavimo puno prošlošću |( ... mada Ti moj komentar neće koristiti ni ubuduće, pošto stvari stoje vako - ovde ima mnogo novih slika i mnoge se ponavljaju ! ...
... ukoliko se ne primenjuje neki pametan program (o tome nažalost nemam pojma :~ ) najbolji sistem za pešaka je dobro i na jedinstveni način obeležavati fotografije koje se žele sačuvati ... kako god, srećno Ti bilo i pridruži nam se - mislim dobro si počeo pominjanjem čuvenog Kasine :D , još da se malo kritički osvrneš na neke članove, poput nečuvenog MZ J) , al nemo da ga štediš - i sve će biti superiška 8) ...
... pa zar i i Ti sine Travelere ?! ... pa ko da ja ne umem da brojim ! ... nisi to morao tako javno, pa zar ne vidiš da se šlihtam onom KaraOtimačuTuđegVekovnog, tobože interesuje me i Deževa i dežavi, samo ne bi li ga negde otisnuo na put za neki dan pa da lepo KaraMilutin zasedne umesto ŠćepanaKaraDragutina, pa da bidne ko što biti mora i ko što je pisano ... kad ono, Avaj ! ... Grom iz snežno-kijametnog, kad mu vrijeme nije ! ... e sad će on drugačije, opreznije - jednom oteto ko vazda da je bilo - pa ti si bar svetski i istorijski Travelere ...
Пардонирам, пардонирам! Нисам схватио твоју лукаву тактику, па ми излетело...
Pisana je na starom Slovenskom (ili Bugarskom ) jeziku...
Da li neko zna koje je tačno pismo u pitanju i gde je bila tačna lokacija štamparije u Beogradu 1857.g. ?
РАДОВ, Пенчо
Месецослов или календар вечний, собран от различни други, украшен сос многу
увеселителни, полезни и потребни назначения и издан за полза и употребление на
единородните българе от Пенча Радова, карловца. [2. изд.] В Белград, в
правителствената книгопечатница, 1857. 270 с. (непъл. екз.) 8".
This is a Bulgarian book in Bulgarian language published by Pencho Radev from Karlovo. It has (at least) one earlier edition printed in Carigrad and one later edition in Bucharest.
Even the newspaper used on the cover is Bulgarian. :)
Pisana je na starom Slovenskom (ili Bugarskom ) jeziku...
Da li neko zna koje je tačno pismo u pitanju i gde je bila tačna lokacija štamparije u Beogradu 1857.g. ?
Srbija je hatišerifom iz 1830. godine dobila pravo “postavljati u zemlji svoje pečatne knjige”. Godinu dana kasnije, 1831, po nalogu kneza Miloša, kupljena je u Petrovgradu, u Velikoj Aleksandrijskoj manufakturi, štamparska mašina; nabavljen je slovoslagački pribor, angažovan je iskusni štampar Adolf Berman, dovedena su dva slovolivca iz Nemačke i zaposleno je nekoliko učenika da nauče štamparski zanat. Podignuta je šupa za sušenje hartije i nabavljeni su sanduci za slaganje slova. Kupljena je i štamparska mašina engleskog pronalazača Stenhoupa, tada, tridesetih godina, "mašina sa najboljom konstrukcijom na svetu".
Unapređenju štamparije pomagali su književnici, posebno Pavle Šafarik, po čijoj sugestiji su u livnici livena i crkvena slova zbog štampanja starih rukopisa i crkvenih knjiga. Povezivanje crkvenih knjiga vršio je knjigovezac Vozarević. Prva knjiga štampana u “Praviteljstvenoj pečatni”, smeštenoj u kući Nauma Ičkog, prekoputa Saborne crkve, bila je “Srpska stihotvorenija, sačinjena od Kovačevića i Stamenkovića”.
Nešto kasnije državna štamparija je jednim aktom iz 1835 godine stekla monopol na štampu Srpskih novina, kalendara, zabavnika i crkvenih knjiga.
Štamparija je krajem tridesetih godina preseljenja iz Ičkove kuće u podrum Starog konaka, a zatim je Ministarstvo unutrašnjih dela predlažilo da se nađe plac za građenje posebne zgrade za štampariju. To toga nije došlo već je negde oko 1846. kupljenja nova kuća koju je graditelj Štajnlehner sagradio na uglu Pop Lukine i Crnogorske ulice. Zgrada je imala prizemlje i sprat a njena arhitektura slična Starom zdanju bila je i nešto bogatija. Imala je naglašenene "pilastre na ugaonim rizalitima i raskošni friz u kome se pojavljuju tavanski prozori".
Koja je ovo štamparija, takođe je na uglu Crnogorske i Svetozara Radića?Ima tavanske prozore.
Pisana je na starom Slovenskom (ili Bugarskom ) jeziku...
Da li neko zna koje je tačno pismo u pitanju i gde je bila tačna lokacija štamparije u Beogradu 1857.g. ?
РАДОВ, Пенчо
Месецослов или календар вечний, собран от различни други, украшен сос многу
увеселителни, полезни и потребни назначения и издан за полза и употребление на
единородните българе от Пенча Радова, карловца. [2. изд.] В Белград, в
правителствената книгопечатница, 1857. 270 с. (непъл. екз.) 8".
This is a Bulgarian book in Bulgarian language published by Pencho Radev from Karlovo. It has (at least) one earlier edition printed in Carigrad and one later edition in Bucharest.
Even the newspaper used on the cover is Bulgarian. :)
But what Bulgarian language was used? Modern, Church Slavonic, with Russian elements or else?
During the 19th century most writers, including the author of this book, generally used the modern Bulgarian language of the time usually influenced by the local dialect of the person.
... prvo, dobrodošlica zemljaku :)... da se ne bavimo puno prošlošću |( ... mada Ti moj komentar neće koristiti ni ubuduće, pošto stvari stoje vako - ovde ima mnogo novih slika i mnoge se ponavljaju ! ...
... ukoliko se ne primenjuje neki pametan program (o tome nažalost nemam pojma :~ ) najbolji sistem za pešaka je dobro i na jedinstveni način obeležavati fotografije koje se žele sačuvati ... kako god, srećno Ti bilo i pridruži nam se - mislim dobro si počeo pominjanjem čuvenog Kasine :D , još da se malo kritički osvrneš na neke članove, poput nečuvenog MZ J) , al nemo da ga štediš - i sve će biti superiška 8) ...
Drugi kurs za otpravnike vozova i blagajnike bileta.
Pozdrav sugradjaninu!