ovo ce mozda Milovanu biti zanimljivo: originalan projekat konaka manastira Vavedenje na Senjaku koji iz nekog razloga nikada nije izveden. Neki kazu jer je poceo rat, a ima misljenja i da je sam manastir na brzinu sagradjen jer je isticao rok za zavrsenje radova izmedju investitora, Perside Milenkovic, i Grada Beograda cija je parcela bila, pa zbog toga nije bilo vremena da se napravi konak po ovom originalnom projektu. Kako god, danasnji konak ne izgleda ovako upecatljivo kao originalan...
ovo ce mozda Milovanu biti zanimljivo: originalan projekat konaka manastira Vavedenje na Senjaku koji iz nekog razloga nikada nije izveden. Neki kazu jer je poceo rat, a ima misljenja i da je sam manastir na brzinu sagradjen jer je isticao rok za zavrsenje radova izmedju investitora, Perside Milenkovic, i Grada Beograda cija je parcela bila, pa zbog toga nije bilo vremena da se napravi konak po ovom originalnom projektu. Kako god, danasnji konak ne izgleda ovako upecatljivo kao originalan...
Hvala lepo. Jeste, izuzetno je interesantno i greota što nije ovako izvedeno sa kolonadom i polukružnim protezanjem traktova manastira, već kao zasebna zgrada.
U novom broju Godišnjaka grada Beograda, detaljno se obrazlažu sve okolnosti pod kojima je nastao ovaj projekat. Ipak, atribuiraju se prvobitni projekti (konkretno ovaj naveden) građevinskom inženjeru (!, kao da je arhitekta), pa potom tumači šta se dalje dešavalo, uz vrlo neuverljivo konstatovanje da je (sveden i nemušt) konak mogao projektovati samo arhitekta Milan Sekulić, dok se ostatak autorstva ove crkve (na osnovu ovog članka) poverava Ivanu Afanasijeviču Riku uz formalni potpis Andreja Papkova.
Tek sada više ništa nije jasno u vezi autorstva ove crkve...
Слабо смо се попричали на тему места аустро-угарског посланства. На сајту Београдске надбискупије наишао сам на податке који говоре у прилог томе да је посланство било у Светозара Марковића.
"I zaista, posle šest godina, 29. X 1924, papa Pio XI je imenovao a nuncije Pelegrineti [Pellegrinetti] 7. XII 1924. posvetio i instalirao prvog beogradsko-smederevskog nadbiskupa u ličnosti fra Ivana-Rafaela Rodića, dotadašnjeg apostolskog administratora Banata, u jedinoj crkvici-kapeli za katolike u Beogradu, koja se nalazila u sklopu zgrada austrougarskog poslanstva-konzulata, na današnjem mestu zgrade i crkve-hrama Krista Kralja. Te zgrade kupljene su za nadbiskupsku rezidenciju i župu zahvaljujući novčanoj pomoći Svete stolice i jugoslovenske vlade, kao i razumevanju austrijske vlade, a na posredovanje nuncija i austrijskog poslanika u Beogradu."
Из овога следи да је аустро-угарско посланство наследила Аустрија. И остало је занимљиво, прочитајте на
Pomislio sam da je Knez Mihajlova, ali ocito nije... Misterija.
a mmilovan komentarisao: Ovo je zgrada Perside Milenković, vidi se delić palate Riunione:
Hvala! Na uvecanom skenu se vide radnici na krovu Riunione palate, koji se tesko razaznaju na manjem originalu. I ja sam milsio da je ta zgrada, ali nisam bio siguran. Covek koji je kupio ovu sliku na ebayu nije bio siguran u lokaciju, a nisam ni ja...
Ovaj u sredini, bez sesira u ruci, je golman Milovan Jaksic, koji inace nije bio igrac BSK-a.
Hvala lepo. Jeste, izuzetno je interesantno i greota što nije ovako izvedeno sa kolonadom i polukružnim protezanjem traktova manastira, već kao zasebna zgrada.
U novom broju Godišnjaka grada Beograda, detaljno se obrazlažu sve okolnosti pod kojima je nastao ovaj projekat. Ipak, atribuiraju se prvobitni projekti (konkretno ovaj naveden) građevinskom inženjeru (!, kao da je arhitekta), pa potom tumači šta se dalje dešavalo, uz vrlo neuverljivo konstatovanje da je (sveden i nemušt) konak mogao projektovati samo arhitekta Milan Sekulić, dok se ostatak autorstva ove crkve (na osnovu ovog članka) poverava Ivanu Afanasijeviču Riku uz formalni potpis Andreja Papkova.
Tek sada više ništa nije jasno u vezi autorstva ove crkve...
а мине су биле постављене и под фабриком „Елка” која је у то време била власништво Хермана Геринга.
"I zaista, posle šest godina, 29. X 1924, papa Pio XI je imenovao a nuncije Pelegrineti [Pellegrinetti] 7. XII 1924. posvetio i instalirao prvog beogradsko-smederevskog nadbiskupa u ličnosti fra Ivana-Rafaela Rodića, dotadašnjeg apostolskog administratora Banata, u jedinoj crkvici-kapeli za katolike u Beogradu, koja se nalazila u sklopu zgrada austrougarskog poslanstva-konzulata, na današnjem mestu zgrade i crkve-hrama Krista Kralja. Te zgrade kupljene su za nadbiskupsku rezidenciju i župu zahvaljujući novčanoj pomoći Svete stolice i jugoslovenske vlade, kao i razumevanju austrijske vlade, a na posredovanje nuncija i austrijskog poslanika u Beogradu."
Из овога следи да је аустро-угарско посланство наследила Аустрија. И остало је занимљиво, прочитајте на
http://www.kc.org.rs/dekanat.php?recordID=1
и
http://www.kc.org.rs/nadbiskupija.php?recordID=1
a mmilovan komentarisao: Ovo je zgrada Perside Milenković, vidi se delić palate Riunione:
POZDRAV SVIMA ...
a mmilovan komentarisao: Ovo je zgrada Perside Milenković, vidi se delić palate Riunione:
Hvala! Na uvecanom skenu se vide radnici na krovu Riunione palate, koji se tesko razaznaju na manjem originalu. I ja sam milsio da je ta zgrada, ali nisam bio siguran. Covek koji je kupio ovu sliku na ebayu nije bio siguran u lokaciju, a nisam ni ja...